Kružno gospodarstvo, kao novi razvojni koncept, problem otpada pretvara u gospodarsku i društvenu priliku kojom se kroz kompostiranje, recikliranje i ponovnu upotrebu smanjuje crpljenje resursa s jedne strane, a otklanja štetan utjecaj na okoliš s duge strane. Osim važnog gospodarskog doprinosa, time kružno gospodarstvo ujedno postaje i alat za pretvaranje emisija stakleničkih plinova i drugih zagađivala u ponore tih emisije, što je izrazito važno u kontekstu opće europske privrženosti smanjenju štetnih utjecaja na okoliš.
Na Okruglom stolu Inovacije u kružnom gospodarstvu će se analizirati prednosti i koristi ovog koncepta, kao i utvrditi nužni preduvjeti za njegovu provedbu. Analizirat će se trenutačno stanje kružnog gospodarstva u Europi i Hrvatskoj, dati dobri primjeri njegove provedbe i otkriti složenost teme te širinu mogućnosti za primjenu u raznim industrijskim područjima, ali i i društvenim sustavima i djelatnostima. Posebni naglasak bit će na razvoju i inovativnosti koji prema pojedinim primjerima dobre prakse omogućuju bitno učinkovitije ispunjavanje ciljeva podizanja održivosti naših društava.
Slaven Dobrović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu gdje je zaposlen od 1993. godine. Redoviti je profesor od 2022. godine. Obnašao je više dužnosti među kojima i voditelj Katedre za inženjerstvo vode i okoliša, a kao suradnik, autor i voditelj sudjelovao je u realizaciji mnogih projekata Katedre Fakulteta na poljima zaštite okoliša, vodnih sustava i gospodarenja otpadom. Od 2007. do 2010. bio je članom programskog odbora za Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7), tema okoliš uključujući klimatske promjene (theme Environment including Climate Change). Na parlamentarnim izborima izabrani je saborski zastupnik te je od siječnja do listopada 2016. obnašao dužnost ministra zaštite okoliša i prirode u 13. Vladi Republike Hrvatske, a potom i dužnost ministra zaštite okoliša i energetike u 14. Vladi Republike Hrvatske do travnja 2017. U svim ulogama bio je promotor i zagovornik odgovornog odnosa prema okolišu i korištenju resursa. Predlagač je i projektant rješenja za praktičnu primjenu cirkularnog koncepta u gospodarenju otpadom diljem Hrvatske, među kojim je najpoznatiji na otoku Krku. Dragovoljac je Domovinskog rata, oženjen je i otac je sedmero djece.
Irena Žmak redovita je profesorica na Zavodu za materijale Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je na FSB-u na području primjene umjetne inteligencije u inženjerstvu materijala. Članica je Matičnog odbora Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za područje tehničkih znanosti – polja elektrotehnike, računarstva i temeljne tehničke znanosti. Pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja bila je zamjenica člana u Odboru za kružno gospodarstvo i članica Radne skupine za Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda. Bila je suradnica više znanstvenih i stručnih međunarodnih i domaćih projekata te voditeljica jednog projekta. Objavila je više od 100 znanstvenih i stručnih radova i poglavlja u znanstvenim knjigama iz područja inženjerstva materijala. Članica je lokalnog uredništva znanstvenog časopisa i gostujuća urednica više posebnih izdanja znanstvenih časopisa.
Bruno Zelić je diplomirao, magistrirao i doktorirao u području kemijskog inženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U zvanje redoviti profesor u trajnom zvanju izabran je 2017. godine na istom Fakultetu. U okviru izrade doktorske disertacije dvije godine je kao istraživač boravio na Institute of Biotechnology II, Research Center Jülich, Njemačka. Od 2009. do 2013. bio je prodekan za nastavu, a od 2013. do 2017. dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Od 2017. do 2019. bio je predsjednik Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno se bavi primjenom metodologije kemijskog inženjerstva u razvoju bioprocesa. Objavio je 82 znanstvena rada u časopisima citiranim u tercijarnoj bazi podataka Web of Science (WoS), koautor je šest poglavlja u knjigama i dva patenta. Glavni je urednik udžbenika Environmental Engineering – Basic Principles u izdanju DeGruytera. Održao je dvadesetak pozvanih predavanja i preko 150 priopćenja na znanstvenim skupovima te bio predsjednik znanstveno-organizacijskog odbora na sedam međunarodnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj četiri međunarodna znanstvena projekta i tri domaća znanstvena projekta financirana od strane Hrvatske zaklade za znanost. Autor je 10 stručnih studija/projekata izrađenih za potrebe gospodarstva i jedan je od pokretača prve spin-off tvrtke Fakulteta. Bio je mentor šest doktorskih disertacija, sedam specijalističkih završnih radova, te pedesetak završnih i diplomskih radova. Od 2016. do 2017. godine bio je član Upravnog odbora European Federation of Chemical Engineering. Glavni je urednik časopisa Chemical and Biochemical Engineering Quarterly. Dopredsjednik je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te član European Academy of Science and Arts. Za svoj znanstveni, nastavni i stručni rad dobio je više nagrada i priznanja uključuju Godišnju Državnu nagradu za znanost i Godišnju nagradu Rikard Podhorsky Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
Ana Pilipović diplomirala je 2006. na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Tijekom studiranja nagrađena je Rektorovom nagradom. Doktorirala je 2012. u polju strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. U zvanje izvanredne profesorice izabrana je 2021. i trenutačno je voditeljica Katedre za preradu polimera pri Zavodu za tehnologiju. Do sada je sudjelovala na brojnim projektima financiranim od strane Europske unije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (npr. HRZZ, FP7, IRI, IPA, ECO-Inovation, H2020, itd.). Dobitnica je nagrade „Vera Johanides“ za mlade znanstvenike za 2014. godinu na području aditivne proizvodnje koju dodjeljuje Hrvatska Akademija Tehničkih Znanosti (HATZ). Osim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje drži predavanja na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, te kao pozvani predavač na stranim Sveučilištima kao što su Technologico de Monterey Campus Guadalajara i Campus Queretaro, Çukurova University Adana, Fakulteta za strojništvo Maribor i Mašinski fakultet Sarajevo. Do sada je objavila preko 220 znanstvena i stručna rada u raznim časopisima, u zbornicima radova i održala predavanja na skupovima u zemlji i inozemstvu. Područja kojima se bavi su aditivni postupci, postupci proizvodnje polimernih tvorevina, postupci proizvodnje kompozitnih tvorevina, recikliranje polimernih materijala, mehanička ispitivanje polimernih materijala, itd. Bila je uključena u rad znanstvenog časopisa “Polimeri”, te je bila član Društva za plastiku i gumu i sudjelovala u organizaciji stručnih savjetovanja u sklopu Društva.
Anđelko Švaljek, predsjednik je Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina i direktor je RGNC grupe. Na rukovodećim pozicijama Regeneracije Zabok je još od 1993. godine. Karijeru je gradio od proizvodnje, prodaje, zatim je radio u uvozu-izvozu, došao na mjesto direktora profitnog centra, direktor robnog prometa, te preuzeo vođenje i upravljanje cijelim poduzećem i svim njegovim funkcijama 2000. godine. Tijekom godina obnašao je mnoge funkcije u tijelima Hrvatske gospodarske komore, član je Izvršnog odbora HUM – Croma, bio je član Izvršnog odbora HUP-a za tekstilnu industriju, u jednom mandatu bio je predsjednik je Upravnog vijeća Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, član je Gospodarskog vijeća Veleučilišta HZK, predsjednik je Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Krapina, te bio vanjski asistent na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu za kolegij Netkani tekstil. Dobitnik je zlatne medalje Hrvatske vatrogasne zajednice za vatrogastvo, a 2015. godine dobio je nagradu HUM- CROMA za menadžera godine u kategoriji srednjih trgovačkih društava.
