Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Inovacijskim centrom Nikola Tesla, organizirao je 11. travnja 2018. godine okrugli stol pod nazivom „Kibernetsko-fizikalni sustavi i Internet stvari“ (prostori HGK, Draškovićeva 45, Zagreb). Okruglom stolu nazočilo je oko 40 sudionika iz gospodarstva, javne i lokalne uprave te akademske zajednice.
Navedene tri institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnog značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima s ciljem da se na odgovarajući način približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Želimo s našim okruglim stolovima perzistentno pobuđivati potrebu za strukturnim reformama u Hrvatskoj. Možda nas netko čuje, i razumije. Mi želimo pomoći, na dobrobit naše države.
Osnovni cilj okruglog stola „Kibernetsko-fizikalni sustavi i Internet stvari“ bio je: ukazati na značaj kibernetsko-fizikalnih sustava te Interneta stvari, usluga, a i ljudi, u kontekstu 4. industrijske revolucije, odnosno digitalne transformacije. Također, cilj je bio osvijetliti neka bitna pitanja, kao što su: (i) kako se danas povezuje ekspandirajući virtualni svijet odnosno virtualna stvarnost sa stvarnim fizičkim svijetom, fizičkom stvarnošću?; (ii) koji su dosezi digitalne transformacije?; (iii) ima li mjesta strahu od 4. industrijske revolucije?
Pri osmišljavanju ovoga OS-a nastojali smo osigurati relevantne predavače iz područja: (i) tehnike/tehnologije; organizacije poduzeća i (iii) suvremene ekonomije. Izbor je pao na pet probranih predavača, sveučilišnih profesora, i svaki od njih ima međunarodno provjerene ekspertize.
U svome je predavanju pod naslovom Digitalna transformacija poslovanja i industrijska revolucija 4.0 prof. dr. sc. Mario Spremić (Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet) ukazao na najvažnije trendove digitalne ekonomije, razmotrio game-changing scenarije primjene digitalnih tehnologija u različitim industrijama te istaknuo najvažnije karakteristike digitalnih poslovnih modela. Također, istaknuo je korisnost primarnih digitalnih tehnologija, kao i onih nadolazećih, trenutno sekundarnih tehnologija. Komentirao je najvažnije spoznaje vezane uz uspjeh digitalne transformacije i digitalnih poslovnih modela te je prikazao nekoliko studija slučajeva kompanija koje su vrlo uspješne u digitalnoj ekonomiji.
Prof. dr. sc. Ivica Veža (FESB Split) u svome je predavanju pod naslovom Inovativno pametno poduzeće dao kratki pregled dosadašnjih industrijskih revolucija s naglaskom na potencijal četvrte industrijske revolucije. Istaknuo je važnost modela poduzeća u kontekstu četvrte industrijske revolucije. Prikazao je koncept Hrvatskog modela inovativnog pametnog poduzeća (HR-ISE model) zasnovan na vlastitom istraživanju provedenim u laboratoriju Tvornica za učenje (Learning Factory) na FESB-u u Splitu. U laboratoriju je implementiran HR-ISE model s ciljevima edukacije studenata i transfera znanja sa sveučilišta u gospodarstvo.
Prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko (FER Zagreb) u svome je predavanju pod naslovom Programske platforme za Internet stvari objasnila način funkcioniranja Interneta stvari koji omogućuje povezivanje fizičkog i digitalnog svijeta umrežavanjem uređaja iz naše okoline pomoću programskih platformi. Programske platforme omogućuju udaljeni pristup i upravljanje uređajima, a procjenjuje se da danas na tržištu postoji oko 400 različitih IoT platformi. U prezentaciji su komentirana obilježja tih platformi uz primjere popularnih komercijalnih i open source rješenja. Također je objašnjena važnost interoperabilnosti za daljnji razvoj IoT-a te njegovu široku primjenu u praksi te su istaknuta otvorena pitanja vezana uz sigurnost, privatnost, skalabilnost i decentralizaciju.
Izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder (FER Zagreb) u svome je predavanju pod naslovom Umjetna inteligencija i podatkovna znanost kao pokretači digitalne transformacije naglasio da je umjetna inteligencija već stasala u ozbiljnu znanstvenu disciplinu s transformacijskim učinkom na gospodarstvo i način poslovanja, usprkos mnogim neostvarenim obećanjima. Napredak umjetne inteligencije, posebice strojnog učenja, u kombinaciji s raspoloživošću velikih količina podataka, doveli su do razvoja novog interdisciplinarnog područja — podatkovne znanosti ( data science) — kao temeljnog pokretača digitalne transformacije i jednog od pokretača četvrte industrijske revolucije. Brz napredak umjetne inteligencije i široka primjena tehnika podatkovne znanosti ujedno pred društvo postavlja niz izazova, od utjecaja na tržište rada do niza etičkih pitanja.
Završno predavanje održao je Prof. dr. sc. Mato Baotić (FER Zagreb) pod naslovom Optimalno upravljanje sustavom sustava u kojem je definirao kibernetsko-fizikalne sustave (KFS) kao sustave sastavljene od surađujućih računalnih elemenata koji upravljaju fizikalnim jedinicama, a gdje iznimno važnu ulogu imaju upravljački algoritmi. Arhitektura upravljanja KFS-ovima često se sastoji od prostorno raspodijeljenih jedinica za prikupljane podataka, estimaciju, upravljanje i aktuiranje. Naglasio je da postoji puno istraživačko-razvojnih izazova kao što su: projektiranje integriranog sustava upravljanja, komunikacije i računarstva; više razina donošenja odluka; dinamičko rekonfiguriranje povezanih KFS-ova; koordinacijski mehanizmi za KFS-ove vođeni ekonomskim pristupima; kompenzacija nesigurnosti i poremećaja pri balansiranju i globalnoj optimizaciji KFS-ova. U prezentaciji je ilustrirao neke od ideja na primjeru koordiniranog upravljanja fizikalno povezanim sustavom sustava iz elektroenergetske domene.
Nakon prezentacija uslijedila su pitanja i komentari nazočnih i predavača.
Predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
