Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla, Hrvatskom gospodarskom komorom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 3. srpnja 2020. godine okrugli stol pod nazivom „Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ (HGK, Rooseveltov trg 2, Zagreb). Okruglom stolu nazočilo je fizički i on line oko 80 sudionika. Navedene institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnog značaja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima s ciljem da se na odgovarajući način približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice.
Teme Okruglog stola bile su:
- Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije – jedan osobni pogled (prof. dr. sc. Slobodan Ribarić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva)
- Centar za umjetnu inteligenciju FER-a (prof. dr. sc. Sven Lončarić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva)
- Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima (prof. dr. sc. Ivan Petrović, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva)
- Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi (prof. dr. sc. Neven Vrček, Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike)
- Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti – statusi, zablude i izazovi (dr. sc. Stjepan Groš, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva)
- Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? (prof. dr. sc. Gordan Šišul, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva).
Osnovni cilj ovog okruglog stola je ukazati na značaj umjetne inteligencije u procesu digitalne transformacije gospodarstva i društva. Stručnjaci iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, odnosno iz užih područja računarskih znanosti i upravljanja sustavima, prezentirali su svoja znanstvena postignuća, metodologije i trendove razvoja umjetne inteligencije kao bitnog pokretača Četvrte industrijske revolucije i bitnog čimbenika budućeg razvoja čovječanstva.
Na predavanjima su se mogli čuti vrlo odmjereni pogledi povijesnog razvoja umjetne inteligencije do današnjih mega-trendova koji integriraju fizičku, digitalnu i biološku stvarnost kao pokretače disruptivnih tehnologija Industrije 4.0. Posve je vjerojatno da će digitalizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji usmjeriti i razvojne trendove nadolazeće Pete industrijske revolucije čiji su izgledni fokusi: energija i pohrana energije te energetska učinkovitost sa snažnim utjecajem na ublažavanje klimatskih promjena, znanost o materijalima te daljnji napreci u znanosti o podacima i informacijama.
Na okrugom stolu željelo se raspraviti kakvo je stanje istraživanja i razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Centar za umjetnu inteligenciju FER-a te planove primjene umjetne inteligencije uz potporu Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT).
Kao specifične teme raspravljeni su izazovi koji se odnose na umjetnu inteligenciju u autonomnim robotskim sustavima te primjenu umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti. Ove su teme (uz superračunala), istaknuto je, temeljni stupovi Digitalnog europskog programa koji će biti u provedbi od 2021. do 2027. godine uz koji se vežu i Digitalna inovacijska središta.
Kako se javna uprava može i treba transformirati u nadolazećem vremenu uz primjenu umjetne inteligencije? Odgovor, bar načelni, moglo se čuti na ovom okruglom stolu. Za iskorake u unaprijeđenu javne uprave potrebno je više znanja, razumijevanja i odgovornosti političkih struktura, ali i povjerenja u ekspertne struke.
Također je raspravljeno intrigantno pitanje: Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? Odnosno, može li se umjetna inteligencija primjenjivati željenom dinamikom bez naprednijih i bržih komunikacija? Nedvojbeno je da se ove dvije ključne tehnologije razvijaju međusobno spregnuto.
Ovim okruglim stolom pokušalo se ukazati na ogromni značaj umjetne inteligencije te da se potakne sinergijsko djelovanje znanstvene zajednice, gospodarstva i javne uprave naše domovine na razvoju i primjeni digitalnih tehnologija. Za to je nužno potrebno ZAJEDNIŠVO po svim razinama djelovanja – od pojedinaca, skupina, institucija, sektora i pametnih politika. Sve u interesu poticanja razmišljanja i djelovanja koja su usmjerena općem dobru i javnom interesu.
Moderator okruglog stola bio je dr. sc. Nedjeljko Perić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (CENT).
„Okrugli stol: Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost“ prenosio se i online, a cijeli događaj moguće je pogledati i na YouTube kanalima Hrvatske gospodarske komore i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Prezentacije panelista možete pročitati ovdje:
- Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije – prof. dr. sc. Slobodan Ribarić
- Centar za umjetnu inteligenciju FER-a – prof. dr. sc. Sven Lončarić
- Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima – prof. dr. sc. Ivan Petrović
- Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi – prof. dr. sc. Neven Vrček
- Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti – statusi, zablude i izazovi – dr. sc. Stjepan Groš
- Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? – prof. dr. sc. Gordan Šišul
Predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a
Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
