Poštovane članice i članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske,
S velikom žalošću javljamo vam tužnu vijest o smrti uvaženog člana emeritusa naše Akademije akademika Josipa Božičevića, jednog od osnivača i prvog predsjednika Akademije (1993-1997.), umirovljenoga redovitog profesora Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i našega dragog kolege i prijatelja.
Akademik Božičević preminuo je 13. ožujka 2021. u Zagrebu u 92. godini života.
Njegov znanstveni i stručni opus, nemjerljiv doprinos osnivanju i aktivnostima Akademije, kao i njegov optimističan i motivatorski duh ostat će u trajnom sjećanju svih članova Akademije.
Molimo Vas da ukoliko ste u mogućnosti, prisustvujete posljednjem ispraćaju našeg uvaženog člana.
Pokop akademika Josipa Božičevića održat će se u srijedu 17. ožujka 2021.godine u 15:00 sati na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu.
U ime Uprave, Predsjedništva i svih članova Akademije izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima.
S poštovanjem,
Prof. dr. sc. Vladimir Andročec
Predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske – HATZ
Životopis akademika Josipa Božičevića
Akademik Josip Božičević rođen je u Josipdolu 1929. godine. Nakon završene gimnazije u Ogulinu upisuje se na Tehnički fakultet u Zagrebu, gdje je 1956. diplomirao na prometnom smjeru Građevinskog odsjeka. Kao student je 1951. uhićen zbog hrvatskog nacionalizma od tadašnje komunističke vlasti, a 1971., u vrijeme “Hrvatskog proljeća” protjeran je sa željeznice i kao nepodoban profesor otpušten s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Prvi doktorat znanosti stekao je 1965. na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Ljubljani za znanstveno polje građevinarstva, a drugi 1983. na Fakultetu za pomorstvo i saobraćaj u Rijeci za znanstveno polje tehnologije prometa.
Na željeznici je radio od 1956. do 1971. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 1981., a u zvanje redovitog profesora 1978. Na fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu bio je prodekan i dekan u nekoliko mandata.
Akademik Božičević bio je jedan od osnivača Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i član emeritus u Odjelu prometa HATZ-a te član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU-a) i predsjednik Akademijina Znanstvenog vijeća za promet.
Od 1990. do 1992. bio je ministar prometa i veza u Vladi Republike Hrvatske te član Kriznog štaba Republike Hrvatske te savjetnik predsjednika Vlade za strateški razvitak prometa.
Tijekom Domovinskog rata ustrojio je u sklopu Fakulteta prometnih znanosti Zavod za aeronautiku i organizirao visokoškolski sustav naobrazbe vojnih i civilnih pilota.
Akademik Josip Božičević objavio je jedanaest autorskih knjiga i više desetaka znanstvenih radova i studija. Do sada je ukupno objavio 113 znanstvenih i stručnih radova.
Prinos dr. Božičevića u tehničkom znanstvenom području može se podijeliti u dva kompleksa znanstvenih postignuća: projektiranja, gradnje i održavanja cestovnih i željezničkih prometnica te primijenjenih projekata prometnog i gospodarskog razvitka.
U prvom se dijelu kao poseban znanstveni prinos mogu izdvojiti izvorna rješenja postupka kontinuiranog zavarivanja tračnica, konstrukcije dvostrukoelastičnog pričvršćenja tračnica, konstrukcije novih betonskih pragova te konstrukcije pokusnog kolosiječnog postrojenja za izbacivanje tračnica.
Potonji znanstveni kompleks rezultat je dugogodišnjeg znanstvenog rada i golemog profesionalnog iskustva, a ogleda se u vođenju i realizaciji projekta izradbe cjelovite Strategije prometnog razvitka Hrvatske te koncepcijskih studija granskog razvoja. Ti su radovi doprinijeli nastojanjima reintegracije Hrvatske u sustav europskih prometnih tokova i konkretnim dobivanjem značajnih koridora (III paneuropska konferencija ministara prometa, Helsinki, 1997) te se mogu ocijeniti iznimno važnim za gospodarski i prometni razvoj Hrvatske.
Za svoj znanstveni doprinos akademik Božičević primio je brojna priznanja, među kojima odličje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanost, Red Ante Starčevića za razvoj hrvatske državnosti, Red hrvatskog pletera, Spomenicu Domovinskog rata, Državnu nagradu za znanost životno djelo za područje tehničkih znanosti 1998. te Nagradu Grada Zagreba 2017. Od 2002. bio je počasni građanin Ogulina.
