S velikom tugom i žalošću javljamo da je u subotu, 15. lipnja 2024. u Zagrebu, u 68. godini života preminuo naš dragi profesor emeritus Vladimir Mrša, glavni tajnik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i redoviti član u Odjelu bioprocesnog inženjerstva.
2013. godine prof. emeritus Vladimir Mrša primljen je u članstvo Akademije kao član suradnik u Odjelu bioprocesnog inženjerstva. 2016. godine unaprjeđen je u redovitog člana Akademije. Od 2017. do 2022. godine bio je član Odbora za međunarodnu suradnju, od 2018. do 2022. godine tajnik Odjela bioprocesnog inženjerstva a od 2018. godine glavni tajnik Akademije.
Svojim trudom, radom i pozitivnom energijom značajno je doprinosio razvoju znanosti. U mnoštvu se isticao svojim ljudskim osobinama. Bio je vrhunski stručnjak koji je s velikom željom dijelio svoje znanje i rado pomagao kolegama. Za svoj rad i zasluge prof. emer. dr. sc. Vladimir Mrša primio je niz znanstvenih i stručnih nagrada, priznanja i odlikovanja.
Posljednji ispraćaj prof. emeritusa dr. sc. Vladimira Mrše bit će u srijedu, 19. lipnja 2024. u 10.4o sati u krematoriju na Mirogoju.
Hvala profesoru Mrši na iznimnom doprinosu radu Akademije, podršci, znanju i savjetima koje je nesebično dijelio. Ostat će nam u trajnom sjećanju kao veliki stručnjak i veliki prijatelj.
U ime Akademije tehničkih znanosti Hrvatske izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima.
Uprava HATZ-a
ŽIVOTOPIS:
Prof. emeritus dr. sc. Vladimir Mrša rođen je 1957. godine u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. 1975. godine upisao se na Biotehnološki odjel Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1980 godine. Iste godine upisao je poslijediplomski studij na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Kemija, struka Biokemija. 1984. godine obranio je doktorsku disertaciju izrađenu u Laboratoriju za biokemiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. U okviru poslijedoktorskog usavršavanja V. Mrša je od 1988. do 1990. godine boravio kao stipendist Deutsche Akademische Austauschdienst (DAAD) na Sveučilištu u Regensburgu u Laboratoriju za staničnu biologiju, nakon čega je u sklopu nastale suradnje više puta boravio u istom laboratoriju.
Od 1980. godine V. Mrša radi kao asistent pripravnik, odnosno asistent u Laboratoriju za biokemiju Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. 1985. godine izabran je u znanstveno zvanje znanstveni asistent, a 1989. godine u zvanje znanstveni suradnik. 1990. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docent, a 1996. godine u zvanje izvanredni profesor. U zvanje redovni profesor izabran je 1999. godine.
Nastavni rad V. Mrše vezan je uz Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je kao nositelj organizirao i izvodio nastavu iz ukupno 6 kolegija biokemijskih ili molekularno-bioloških sadržaja. Osim toga, V. Mrša izvodi nastavu iz kolegija “Fiziologija i biokemija prehrane” i „Stanične stijenke industrijskih mikroorganizama“ na poslijediplomskim studijima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, kao i kolegijima “Metode separacije i analize biomolekula” i “Glikoproteini-struktura i funkcija” na poslijediplomskom studiju kemije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Uz to, jedan je od osnivača i aktuelni koordinator združenog studija Molekularne biotehnologije kojeg Sveučilište u Zagrebu izvodi u suradnji sa Sveučilištem u Orleansu u Francuskoj.
V. Mrša bio je voditelj 28 diplomskih, 3 magistarska rada i 7 disertacija na Sveučilištu u Zagrebu i jedne na Sveučilištu u Osijeku.
U svom znanstvenom radu V. Mrša se bavi problemima glikozilacije i sekrecije proteina u stanicama kvasca, ulogom ugljikohidratnog dijela glikoproteina, kao i strukturom, biosintezom i ulogom pojedinih komponenata stanične stijenke, posebno proteina ugrađenih u stijenku. Autor je 53 znanstvena rada (od čega 46 indeksiranih u CC i/ili SCI). Osim toga, sudjelovao je kao pozvani predavač na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Od 1994. do 1995. godine V.Mrša je bio voditelj znanstvenog projekta suradnje s tvornicom “Krka”, Novo mesto, Slovenija, a 2001. godine vodio je projekt suradnje s Plivom, d.d. pod nazivom “Akarboza”. Sudjelovao je u projektima Ministarstva znanosti RH “Regulacija sinteze i sekrecije kvaščevih glikoproteina (1991.-1996.) i “Ekspresija gena i uloga izvanstaničnih proteina kvasca” (1996.-2006.), a od 2007. godine voditelj je projekta „Molekularni mehanizmi ugradnje proteina u staničnu stijenku kvasca“. Osim toga, V. Mrša je kao predsjednik ili član organizacijskog ili znanstvenog odbora sudjelovao u organizaciji više znanstvenih skupova.
Od 2009. obnaša dužnost glavnog urednika časopisa Food Technology and Biotechnology.
V. Mrša je član Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (tajnik od 1991. do 1996.), Hrvatskog društva za biotehnologiju i Hrvatskog mikrobiološkog društva. Od 1992. do 1997. godine bio je predsjednik IAESTE-Croatia, hrvatskog ogranka međunarodne organizacije za razmjenu studenata. Od 2005. godine predsjednik je Znanstvenog odbora za novu hranu i hranu koja za životinje koja sadrži GMO pri Hrvatskoj agenciji za hranu.
Od 2003 do 2007. godine obnašao je dužnost dekana, a od 2011. do 2015. dužnost prodekana za međunarodnu suradnju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2015. do 2019. bio je predstojnik Zavoda za kemiju i biokemiju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Također, V. Mrša je bio i član više sveučilišnih odbora, Senata Sveučilišta u Zagrebu, Rektorskog kolegija u širem sastavu, Područnog znanstvenog vijeća za Biotehničke znanosti, član Prosudbene skupine za evaluaciju prijedloga znanstvenih projekata MZOŠ, koordinator Znanstvenog odbora za biotehničke znanosti i poljoprivredu Hrvatske zaklade za znanost te različitih fakultetskih tijela, predsjednik Etičkog povjerenstva PBFa. Od 2013. godine koordinirao je izradu dijela Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije RH o visokom obrazovanju, a nakon toga je do 2017. bio član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije. Bio je hrvatski predstavnik u Radnoj grupi WG3 Bologna Follow-up Group.
Dobitnik je Nagrade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za ukupni znanstveni doprinos: za postignutu znanstvenu izvrsnost (2019.), Odlikovanja reda akademske palme Republike Francuske (2018.), a izabran je i za počasnog člana Mađarskog mikrobiološkog društva.