Održan Dan inženjera Republike Hrvatske

Hrvatski inženjerski savez i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske su 7. ožujka 2025. svečano obilježili Dan inženjera Republike Hrvatske. Ove godine Dan inženjera održan je u Matici hrvatskih obrtnika u Zagrebu pod pokroviteljstvom Republike Hrvatske Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Tema ovogodišnjeg Dana inženjera bila je „Cjeloživotno učenje – od novih znanja do priznanja“, koja je istaknula važnost kontinuiranog usavršavanja i profesionalnog razvoja inženjera, kako bi se odgovorilo na izazove modernog društva i tržišta rada. Kroz održana  predavanja i panel raspravljalo se o ulozi cjeloživotnog učenja u inženjerskoj struci, a posebna pažnja posvećena je važnosti „Engineers Europe“, dodjeli EUR ING 2.0 certifikata te ostvarivanju bodova za stručno usavršavanje.

Obilježavanje Dana inženjera započelo je svečanim otvorenjem, uz pozdravne govore predsjednika Hrvatskog inženjerskog saveza, gosp. Zdravka Jurčeca, dipl. ing. građ., predsjednika Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Vedrana Mornara, predstavnika Obrtničke komore Zagreb, gospodina Vjekoslava Terihaja, tajnika Razreda tehničkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademika Ignaca Lovreka, te gđe. Dijane Mandić, ravnateljice Uprave za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. U uvodnim govorima istaknuta je važnost cjeloživotnog učenja za inženjere u cilju održavanja konkurentnosti na tržištu rada i unaprjeđenja stručnih vještina.

U sklopu programa, istaknuti stručnjaci iz različitih područja podijelili su svoja iskustva i znanje te naglasili potrebu za većom međusobnom suradnjom na međunarodnoj razini. Također, raspravljalo se o načinima unaprjeđenja obrazovanja inženjera, kao i o izazovima s kojima se suočavaju u svojoj svakodnevnoj praksi.

Održana su sljedeća predavanja:

• Prof. dr. sc. Lovre Krstulović Opara (Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) održao je predavanje na temu „Cjeloživotno učenje – od novih znanja do priznanja“. U svom izlaganju, prof. Krstulović Opara naglasio je važnost stjecanja novih znanja i vještina kako bi se inženjeri mogli prilagoditi brzo mijenjajućim tehnologijama i tržištu rada. Naglasio je mogućnost stjecanja EUR ING 2.0 certifikata kroz Hrvatski inženjerski savez, te ovlaštenje HIS-a da kroz propisanu evaluaciju uvrsti visokoobrazovnu instituciju na EEED listu (European Engineering Education Database).
• Prof. dr. sc. Predrag Pale (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva) održao je predavanje pod nazivom „Cjeloživotno učenje u doba umjetne inteligencije“. Predavanje je bilo usmjereno na izazove i prilike koje umjetna inteligencija donosi u inženjerskim disciplinama, te kako cjeloživotno učenje može pomoći inženjerima da ostanu u toku s novim tehnologijama.
• Dr. sc. Tibor Rodiger, mag. math., v. pred. (Međimursko Veleučilište u Čakovcu) govorio je na temu „Provođenje cjeloživotnog obrazovanja i stručne prakse u sustavu visokog obrazovanja“. Naglasio je važnost povezivanja akademskih institucija s industrijom kako bi obrazovni sustav mogao bolje odgovarati potrebama tržišta rada. Nove tehnologije, ali i osobni razvoj nameću sve veću potrebu za cjeloživotnim obrazovanjem. Mikrokvalifikacije koje se stječu na visokim učilištima omogućuju obrazovni i profesionalni razvoj zaposlenih kroz kratke, fleksibilne i usmjerene programe učenja, usklađene s potrebama tržišta rada. Dualno obrazovanje koje kombinira učenje u obrazovanoj instituciji i gospodarskom subjektu, u zemljama EU prisutno je dulji niz godina. Stručna praksa koja se izvodi na Međimurskome veleučilištu u Čakovcu temelji se na istim metodama i kao takva dobar je primjer budućim programima cjeloživotnog obrazovanja.

Također, održana je panel diskusija na temu: „Cjeloživotno učenje u inženjerstvu – između potreba tržišta i akademskih standarda“.

Panel je moderirao Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., a sudionici su diskutirali o tome kako akademski standardi i potrebe tržišta rada utječu na obrazovanje i profesionalni razvoj inženjera. Panelisti su se složili da cjeloživotno učenje mora biti utemeljeno na stalnoj interakciji između akademskih institucija, industrije i profesionalnih organizacija kako bi se osigurala relevantnost obrazovanja za buduće izazove.

Događaj je zaključen prigodnim domjenkom na kojem su sudionici imali priliku za daljnje razgovore i umrežavanje. Domjenak je također bio prilika za neformalnu raspravu o temama koje su se razmatrale tijekom događaja, što je omogućilo razmjenu iskustava i ideja o cjeloživotnom učenju u inženjerskim profesijama.

Cjeloživotno učenje ostaje ključna tema za budući razvoj inženjerske profesije, a ovakvi događaji omogućuju jačanje veze između akademskih institucija, industrije i profesionalnih organizacija, što je od velike važnosti za osiguranje konkurentnosti i inovativnosti hrvatskih inženjera na globalnoj razini.