Dana 5. rujna 2024. na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održan je mini-skup pod nazivom „Ljudi i procesi – srce održivih tehnologija“. Organizatori skupa bili su Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Odjel kemijskog inženjerstva i Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.
Cilj skupa bio je potaknuti raspravu o znanstvenim trendovima u doba umjetne inteligencije i modernih koncepata proizvodnje, posebice u području kemijskog inženjerstva. Umjetna inteligencija koja dolazi s 4. industrijskom revolucijom (I4.0) preoblikuje moderne industrije, poboljšavajući njihovu učinkovitost, olakšavajući komunikaciju i stvarajući nove prilike i izazove. S obzirom na postojeći stupanj informatizacije u Hrvatskoj i probleme povremeno prisutne u praksi nameće se pitanje jesu li hrvatske tvrtke spremne za naprednu tehnologiju I4.0. Napredne tehnologije zahtijevaju visoku razinu tehničke ekspertize i usko specijalizirana znanja koja vjerojatno nisu dostupna postojećoj radnoj snazi. Zbog toga je bilo zanimljivo saznati kakva su očekivanja poslodavaca u našem okruženju s obzirom na zapošljavanje budućih stručnjaka. Sve prethodno spomenuto usko je povezano s kvalitetom studijskih programa koji se izvode na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, njihovom revizijom, kao i potrebom njihove dodatne promocije i privlačenja kvalitetnih studenata. Zbog toga su na ovaj mini-skup pozvani istaknuti stručnjaci koji su putem predavanja i sudjelovanja u panel-raspravi pomogli u rasvjetljavanju prethodno spomenutih tema.
U prvom dijelu programa zanimljiva izlaganja održali su prof. dr. sc. Marko Rogošić, dr. sc. Zdravka Knežević, dr. sc. Aleksandar Danilovski i dr. sc. Nenad Zečević, a nakon toga slijedila je panel-rasprava u kojoj su u svojstvu panelista sudjelovali akademik Stanislav Kurajica, prof. dr. sc. Bruno Zelić, prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i prof. dr. sc. Ante Jukić, a raspravi su se pridružili i ostali sudionici skupa.
S obzirom na velik broj sudionika skupa i ostalih zainteresiranih koji nisu mogli sudjelovati, u nastavku se nalaze mrežne stranice na kojima su dostupni životopisi predavača i njihove prezentacije za koje je prethodno dobivena suglasnost za javno objavljivanje.
Prof. dr. sc. Marko Rogošić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Životopis: Marko Rogošić
Prezentacija: Kamo idu kemijski inženjeri
Dr. sc. Zdravka Knežević, Jadran-galenski laboratorij d.d. JGL d.d.
Životopis: Zdravka Knežević
Prezentacija: Ljudi i procesi- Primjeri održivih inovacija u hrvatskoj farmaceutskoj industriji
Dr. sc. Aleksandar Danilovski, DALISCO d.o.o.
Životopis: Aleksandar Danilovski
Prezentacija: Ljudi i tehnologije – Ima li tu još mjesta za nas?
Dr. sc. Nenad Zečević, Petrokemija d.d.
Životopis: Nenad Zečević
Prezentacija: Tehničko-ekonomska analiza proizvodnje _zelenog_ i _plavog_ amonijaka na primjeru postrojenja za proizvodnju amonijaka Petrokemije d.d.
Panel rasprava „Razvoj visokoškolskog obrazovanja u području kemijskog inženjerstva u Republici Hrvatskoj“;
Panelisti: Akademik Stanislav Kurajica, prof. dr. sc. Bruno Zelić, prof. dr. sc. Tomislav Bolanča i prof. dr. sc. Ante Jukić
Zaključci panel rasprave
- Postupak pripreme i prihvaćanja studijskih programa izuzetno je dugotrajan i potrebno ga je skratiti da bi se mogli uspješno pratiti najnoviji trendovi.
- Postoje Preporuke EFCE za obrazovanje kemijskih inženjera, ali mi ih se ne pridržavamo, nego ih samo prilagođavamo našim okolnostima.
- Usprkos tome što nismo regulirana profesija, naši studijski programi moraju osigurati potrebna znanja da bismo bili konkurentni na tržištu.
- Iako nemamo usporedivu razinu financiranja da bismo se mogli uspoređivati sa sličnim institucijama iz okruženja i pratiti svjetske trendove u struci, naši studijski programi omogućavaju studentima razvoj visokog akademskog vrijednosnog sustava koji im omogućava doprinos nastajanju dodatnih vrijednosti i zaštiti intelektualnog vlasništva.
- Revizija studijskih programa dugotrajan je proces koji nema završetka. Prilikom revizije treba najprije krenuti od pojedinaca koji se trebaju kontinuirano usavršavati i raditi izmjene u sadržajima kolegija koje izvode, a zatim treba raditi izmjene u studijskim programima i uvoditi nove nastavne sadržaje. Zbog problema na operativnoj razini, trebalo bi razviti fleksibilniji sustav akreditacije koji bismo provodili kad sami procijenimo da su nam potrebne promjene. Dovoljno smo sposobni i iskusni da sami možemo procijeniti što i kada treba učiniti.
- Potrebna je bolja horizontalna mobilnost i veće uključivanje istaknutih stručnjaka iz industrije u izvođenje nastave, koji imaju veliko znanje iako ne zadovoljavaju postojeće scientometrijske parametre.
- Postojeći sustav financiranja guši izvrsnost.
- Povećanje udjela izbornih kolegija u revidiranim studijskim programima pridonosi njihovoj kvaliteti i primjerenosti interesima studenata.
- U studijske programe potrebno je uvesti projektno i problemski orijentiranu nastavu jer bez takve nastave nije moguće integriranje s industrijom i stručnjacima iz inozemstva.
- Treba razvijati kritičko razmišljanje studenta.
Prof. dr. sc. Gordana Matijašić, prof. dr. sc. Vesna Tomašić
-
Mini-skup “Ljudi i procesi: Srce održivih inovacija u kemijskoj i farmaceutskoj industriji”More images
