Dekarbonizacija prometa donijet će značajne promjene u načinu transporta, ali i u lancima proizvodnje i servisiranja automobila. Elektrifikacija transporta čini automobil više IT proizvodom koji ima softver za upravljanje baterijom u srži. Hoće li u budućnosti voziti autonomno, bez potrebe za vozačem? Hoće li usluga prijevoza biti osobna ili sličnija javnom prijevozu? Donosi li nam to veću mobilnost? Hoće li baterije pokriti sve naše potrebe? Kakva je budućnost primjene vodika i elektrogoriva? Donose li nam tehnologija e-cesta bolje rješenje? Kako će se e-mobilnost integrirati u elektroenergetske mreže i hoće li pomoći integraciji varijabilnih obnovljivih izvora energije?
To su pitanja o kojima su jučer u Zagrebu počeli raspravljati vodeći inženjeri, znanstvenici i stručnjaci iz cijelog svijeta. Okupili su se na konferenciji CAETS-a (Međunarodnog vijeća inženjerskih akademija i akademija tehnologijskih znanosti) koja se od 9. do 11. listopada 2023. održava u hotelu Sheraton. Ovo je prva CAETS konferencija koja se održava u Hrvatskoj, a riječ je o prestižnoj međunarodnoj organizaciji posvećenoj unapređenju inženjerstva i tehnologijskih znanosti za dobrobit čovječanstva. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu.
Panel na temu povezivanja elektrificiranog prometa i elektroenergetskoga sustava, moderirao je prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu ispred Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, a panelisti su bili Henrik Lund (Sveučilište Aalborg, Danska), Katherine Woodthorpe (Australska akademija tehničkih znanosti i inženjerstva), Joeri Van Mierlo (Direktor istaživačkog centra za elektromobilnost MOBI, Vrije Universiteit Brussel, Belgija), Hrvoje Pandžić (FER), te Ulrich Wagner (Tehničko sveučilište München).
„Sva parkirna mjesta moraju imati pametne spore punjače za električna vozila“, slažu se prof. dr. sc. Henrik Lund i prof. dr. sc. Neven Duić. „To će omogućiti vlasnicima da budu aktivni igrači na energetskim tržištima budućnosti“.
Svi panelisti su se usredotočili na važnost korištenja baterija električnih vozila za različite usluge energetskom sustavu, kroz povratnu komunikaciju između baterije u vozilu i elektroenergetske mreže.
Trenutno se rješenja za pametno punjenje i povrat električne energije u mrežu razvijaju u svim industrijskim zemljama, od SAD-a, Japana, Njemačke, Danske, Belgije pa do Kine.
Prof. dr. sc. Joeri Van Mierlo je odgovarajući na pitanja o emisijama i materijalima potrebnim za električna vozila u odnosu na hibridna vozila te vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem istaknuo:
„Imam grupu doktoranada koji četiri godine rade analizu životnog ciklusa vozila, ali danas ljudi misle da mogu komentirati koje vozilo više emitira kroz proračun na salveti. Nije to tako lako, potrebne su ozbiljne vještine za izradu proračuna, a električna vozila su po tom pitanju puno bolja od alternativa.“
Panel, o razvoju baterija električnih vozila, moderirao je prof. dr. sc. Željko Tomšić sa zagrebačkog FER-a ispred Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, a u raspravi su sudjelovali Kai Wu (CATL), Tony Harper (voditelj razvoja baterijskih sustava, Faraday Battery Challenge UK / Challenge Director for Faraday Battery Challenge at UK Research and Innovation), Mario Vašak (Laboratorij za sustave obnovljivih izvora energije, FER) te Zoran Mandić (Zavod za elektrokemiju, FKIT).
Dr. Wu Kai, vodeći znanstvenik CATL-a, najvećeg svjetskog proizvođača baterija za automobile, predstavio je trenutno stanje u razvoju baterija za električne automobile i poručio da najnovija znanost donosi baterije koje će omogućiti električnim automobilima domet od preko 1000 km, te punjenje u roku 10 minuta.
Zaključak panelista jest da je razvoj baterija i sustava za upravljanje njihovim radom u centru znanstvenog interesa, kao i da je ovoj temi potreban multidisciplinaran pristup jer se mijenjaju kemijski sastavi baterija s ciljem da se smanji potreba za rijetkim mineralima.
CAETS konferencija danas se nastavlja raspravama o razvoju autonomne vožnje, primjeni vodika, gorivnih članaka i elektrogoriva, kao i promjeni načina prijevoza kroz promjenu obrazaca mobilnosti prema ekološki prihvatljivim opcijama.
