U petak, 12. srpnja 2019. godine je u Kristalnoj dvorani hotela Westin održana konferencija Vode 2019 – inovacije i digitalizacije vodnog gospodarstva koja je okupila više od 200 sudionika komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske, BIH, Slovenije i Srbije, europske strukovne udruge te zastupnike Europskog parlamenta.
Program je obuhvatio nekoliko panel rasprava, koje su imale za cilj napraviti rezime prvih šest mjeseci ove godine u pogledu novih projekata, reformi i zakona u spomenutom području.
Nakon uvodnog pozdrav organizatora i glavnog urednika časopisa Komunal Marijana Kavrana, prisutnima su se obratili zamjenica zagrebačkog gradonačelnika doc. dr. sc. Olivera Majić, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike dr. sc. Mario Šiljeg, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije HGVIK mr. sc. Ivan Jukić, zastupnik u EU parlamentu dr. sc. Tomislav Sokol, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Vladimir Andročec te u ime Hrvatskog društva za zaštitu voda – član Vijeća doc. dr. sc. Dražen Vouk.
Glavni grad ima obavezu postavljati standarde gospodarenja vodom, a zadatak na sebe je preuzeo gradonačelnik Milan Bandić. Imamo sreću da u gradu Zagrebu voda još nije ograničen resurs. No to je i dodatna odgovornost i podsjetnik na činjenicu kako nešto moramo ostaviti za one koji dolaze iza nas. Novim europskim projektom Vodoopskrbe i odvodnje vrijednim oko 1,8 milijarde kuna, mi ćemo rekonstrukcijom vodne mreže smanjiti izvorišno korištenje vode, dobit ćemo veću kvalitetu vode i zaštititi ovaj dragocjeni resurs, istaknula je zamjenica doc. dr. sc. Olivera Majić.
Kada je riječ o vodnom gospodarstvu u RH, to jedno od najpropulzivnijih područja u koje se ulažu ogromne količine novca, prvenstveno zbog veličine planiranih projekata. Svaki projekt treba sagledati individualno, a to zna potrajati i nerijetko se znaju potkrasti pogreške. Treba voditi računa da se radi o europskim sredstvima, svaka kuna koji dođe je plus za našeg korisnika, rekao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike dr. sc. Mario Šiljeg.
Predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije HGVIK mr. sc. Ivan Jukić smatra da ćemo ekonomski morati opravdati nove izazove što ih je Europa postavila ispred nas u vidu implementacije novih infrastruktura i tehnologija. Smatram da ne bi trebala doći do velikih poskupljenja vode za krajnje korisnike, no uvođenje novih tehnologija košta, izdaci su prihvatljiviji ako na jednu uloženu kunu iz jedinice lokalne samouprave, mi dobijemo besplatnih 13 kn iz Europe.
U javnosti nije snažnije apostrofiran podatak kako u Hrvatskoj pada ukupna potrošnja vode, zbog toga razloga se u nekim sredinama djelomično smanjuju gubici zahvaćene vode. Nažalost, to se ne događa zbog uspješnosti lokalnih tvrtki, koje još uvijek zanemaruju važnost kadrovskog ekipiranja za učinkovito smanjenje gubitaka, iako postoje odlični primjeri učinkovitih timova kod nekih isporučitelja. U raspravi je također višekratno naglašeno kako su potrebne jednostavnije procedure te veća promocija subvencioniranja smanjenja gubitaka, jer je prošlogodišnje kao i ovogodišnje korištenje potpora ispod realnog interesa i stupnja sektorskih prioriteta. Zakinuti su isporučitelji s nižim gubicima, koji nisu mogli sudjelovati u natječajima, čime bi uz državna sredstva postati još uspješniji. Skromnija digitalizacija na terenu dovodi se u vezu sa zastarjelim tehnologijama i deficitom stručnjaka, iako su prisutne tehnološke tvrtke (Protok, Kolektor, Smart Cloud, itd…) sudionicima predstavile frapantne mogućnosti povezivanja i integriranja prikupljenih podataka te veću učinkovitost upravljanja mnogim procesima u vodoopskrbi i odvodnji. Mladen Iličković, novinar i urednik s HTV-a smatra kako treba povezati pročistače s uređajima i postrojenjima za proizvodnju OIE, odnosno kako treba povećati energetsku učinkovitost. U sektoru ima premalo inovacija, nije se odgovarajuće ispitala mogućnost izuzimanja fosfora i drugih sličnih komponenti u otpadnim vodama. Istovremeno, neki gradovi se enormno zadužuju, pa se opravdano špekulira kako građane očekuje porast cijene vode, što uopće nije prihvatljivo, zaključio je Iličković, koji je bio zapaženi komentator konferencije. Peto izdanje skupa VODE 2020 ZAGREB održat će se 17.lipnja 2020. godine, tijekom hrvatskog predsjedanja, s očekivanim i naglašenim međunarodnim i EU sudjelovanjem.
IZJAVE
Mr. sc. Ivan Jukić, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije – Vodovodne tvrtke očekuje značajan posao, posebno u pogledu utvrđivanja granica vodno-uslužnih područja i tu vidimo priliku za veću odgovornost i pomoć jedinica lokalne samouprave i Hrvatskih voda. Veseli nas najava Ministarstva, kako će Povjerenstvo koje će biti zaduženo za uslužna područja biti pretežito sastavljeno od naših predstavnika.
Dr.sc. Mario Šiljeg, državni tajnik, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – Iza nas je dinamično razdoblje. Zadovoljni smo paketom vodnih zakona, koji su doneseni uz zalaganje ministra Ćorića te premijera Plenkovića, ali i kroz intenzivne konzultacije s udrugama gradova, općina i županija te sa sektorskom grupacijom HGVIK. Čvrsto smo uvjereni kako se radilo o zadnjem trenutku za početak reforme, a ugrađen je i važan antiprivatizacijski učinak zakona.
Dr.sc. Tomislav Sokol, zastupnik, Europski parlament – Nesumnjivo je kako je voda strateški resurs, već su poznati ratovi zbog vode, a što uzrokuje sve veću potražnju. Na terenu sam proteklih mjeseci kroz kampanju vidio prave rezultate komunalnih projekata, koji su zahtjevni i složeni u realizaciji, iako neosporno treba pojednostaviti procedure. Građanima trebamo naglašavati važnost infrastrukture za poboljšanje njihove kvalitete života. U Bruxellesu očekujemo veliku borbu oko najave smanjenje budućih sredstava za kohezijske fondove, ne samo iznosa nego i uvođenje novih pravila, što bi značilo povećanje nacionalnog financiranja, s čime se Hrvatska ne slaže. Član sam Odbora za regionalni razvoj i vjerujem kako će se moći utjecati na definiranje mnogih EU politika važnih za Hrvatsku.
Doc.dr.sc. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika, Grad Zagreb – Temeljni cilj je osiguranje održivog korištenja voda, kako količina tako i kakvoće. Zagreb se može usporediti s razvijenim EU zemljama po pitanju dostupnih količina, a naša tvrtka Vodovod i odvodnja Zagreb kroz stalnu provedbu projekta gradi desetine kilometara nove mreže. Zapravo, cilj nam je unaprijediti korištenje vodnih resursa i racionalizirati potrošnju vode.
Dr.sc. Danko Biondić, izaslanik generalnog direktora, Hrvatske vode – I ove godine Hrvatske vode su partner konferencije, no želim istaknuti kako naša tvrtka provodi vrlo opsežne aktivnosti na provedbi projekata sufinanciranih iz EU fondova. Tu je za nas vrlo važan program smanjenja gubitaka, kao i projekt digitalizacije. Naravno, Hrvatske vode će dati važan doprinos u predstojećoj reformi sektora.
Andrej Marochini, direktor, Vodovod i kanalizacija Rijeka / HGVIK – Sada, tek u ovom trenutku mnogima je jasno koliko je sektor važan, jer je puno tereta na leđima komunalnih tvrtki. Naš projekt u Rijeci predstavlja strahovito težak posao. Sva dokumentacija je distribuirana, komuniciramo sa svim zainteresiranima. Predvidjeli smo najbolje tehnologije, jer ono što je sada aktualno, već za 3-4 god bit će zastarjelo. Međutim, brinu nas moguće financijske korekcije, budući da ne ostvarujemo profit, stoga nećemo imati niti mogućnosti za eventualne korekcije cijena.
Prof.dr. sc. Dražen Vouk, Hrvatsko društvo za zaštitu voda / Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Svijet je danas složeniji nego ikad prije, bez vode nema života, no zbog sve većeg geopolitičkog značaja vode mora se početi sa strateškim promišljanjem. Potreba za novih 300tinjak uređaja (UPOV-a) u idućih desetak godina zahtijeva isto tako strateški pristup mulju na razini države. Veliki investicijski ciklus nije moguće provesti bez reformi, a to treba provesti u koordinaciji sa strukom i industrijom.
Prof.dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske – Energija i voda su strateški resursi, dok je skrb o vodama bitna odrednica daljnjeg napretka u razvoju. Svijet provodi novu tehnološku revoluciju – 4.0, kojoj se i Hrvatska bez odgode mora priključiti. Preslabo se ulaže u obrazovanje, iako treba otvoreno reći, kako je naše postojeće obrazovanje zaostalo i mora otići u prošlost.
