Glavne teme iz područja biotehnologije, a koja su obuhvatila samo dio istraživanja koja su u tijeku u Hrvatskoj, predstavljene su na satelitskom simpoziju posvećenom prof. emer. Veri Johanides kao začetnici biotehnologije u Hrvatskoj, u organizaciji Odjela bioprocesnog inženjerstva Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te od strane Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao glavnih organizatora cijelog 10. međunarodnog kongresa PREHRAMBENIH TEHNOLOGA, BIOTEHNOLOGA I NUTRICIONISTA (30.11.2022. – 2.12.2022.), pod pokroviteljstvom Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Prof. emer. Zlatko Kniewald publici je kratko predstavio prof. emer. Veru Johanides, pod naslovom „Moja sjećanja i činjenice o prof. emer. Veri Johanides” kao ikone hrvatske biotehnologije i sjećanjima i dojmovima vezano za povijesni razvoj biotehnologije na ovim prostorima. Pozvani predavači bili su prof. Božidar Šantek, umirovljeni prof. Želimir Kurtanjek, dr. Anto Vrdoljak i prof. Natalija Velić. Doc. Ana Jurinjak Tušek te doktorandi Nina Čuljak, Nada Šupljika i Marijan Logarušić održali su kratka izlaganja o svojim istraživanjima u području biotehnologije.
Uvažavajući globalni utjecaj biotehnologije kroz primjenu živih stanica, prirodnih ili genetički modificiranih, za razvoj biotehnoloških procesa u području industrijske biotehnologije, medicine, poljoprivrede i okoliša, na temelju svih izlaganja može se zaključiti da primjena biotehnologije značajno unaprjeđuje kvalitetu života te ima pozitivan učinak na ekologiju i ekonomiju. Biotehnološka istraživanja u Hrvatskoj usmjerena su na različite teme kroz međunarodne i nacionalne projekte te suradnju s industrijom. Naglasak je na procjeni održivosti, kinetici, matematičkom modeliranju i prevođenju bioprocesa u industrijsko mjerilo, biološkom pročišćavanju otpadnih voda, zaštiti okoliša te proizvodnji biogoriva i biokemikalija. Fokus je također na primjeni biotehnologije u razvoju prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani, napretku u tehnologiji proizvodnje slada i piva te biotehnologiji mora. Inovativni pristupi uključuju razvoj cjepiva za humanu i animalnu primjenu te bioloških lijekova – bifarmaceuetika, uključujući razvoj živih bioterapijskih pripravaka (LBP). Posebna pozornost posvećena je primjeni umjetne inteligencije i tzv. „uzročne analize“ (engl. causal analysis) uvođenjem digitalnih tehnologija i robota, za razvoj tzv. industrijskih procesa IV generacije.
