IZVJEŠĆE I ZAKLJUČCI
6. sjednice Gospodarskog vijeća HATZ-a
održane 8. srpnja 2021. godine s trajanjem 14:00 – 16:30
Dom HATZ-a, Zagreb
Prisutni članovi Gospodarskog vijeća: Darinko Bago, dr. sc. Luka Burilović, dr. sc. Ante Ćurković, dr. sc. Aleksandar Danilovski, Đuro Horvat, Stjepan Talan, prof. dr. sc. Slavko Vidović, Zvonimir Viduka, prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić – predsjedatelj Gospodarskog vijeća HATZ-a.
Prisutni po funkciji: prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik HATZ-a
Gosti na sjednici: prof. dr. sc. Neven Vrček, Mladen Mrvelj, Damir Ivan Konjevod
Tema sjednice: Pametne industrije i digitalna transformacija
Uvodničar s prezentacijom: prof. dr. sc. Slavko Vidović
Gospodarska pozicija Hrvatske u svijetu saglediva je kroz razna izvješća od kojih su ova najrelevantnija: WEF: Indeks globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Index – GCI); EU DESI indeks (Digitalization Economy and Society Indeks); 3. EIBIS indeks (European Investment Bank Investment Survey); GEM izvješće (Global Entrepreneurship Monitor Report); IMD izvješće (International Institute for Management Development). Sva ta izvješća ukazuju na bitne komponente aktualnog stanja našeg gospodarstva. Dobar broj tih komponenata vrlo je upozoravajući te je potrebno tražiti učinkovita i agilna rješenja za osnaženje našeg gospodarstva kroz izgradnju pametnih industrija (Smart Industry, SI). Pri tome treba krenuti od činjenica: današnju globalnu transformaciju u 4. industrijskoj revoluciji, s fokusom na industrijsku tranziciju i socijalnu transformaciju, obilježava misijski zahtjev za proaktivnost akademske zajednice; pandemijska kriza i tehnološke disrupcije, te nestabilnosti izazvane krizom, stavila su nove zahtjeve za oporavak, otpornost i samodostatnost; 4. industrijska revolucija, kao posljedica tehnoloških promjena i ubrzanog globalnog razvoja, iznjedrila je koncept Pametne industrije kao novi strateški okvir za razvoj gospodarstva; digitalni ekosustavi s pripadajućim virtualnim zajednicama predstavljaju nove forme organiziranja izvan samih organizacija (poduzeća i javnih institucija), kroz koje se na principima suradnje stvaraju nove vrijednosti i zajednička dobrobit. Navedene činjenice mogu poslužiti kao polazište za stvaranje vizije razvoja pametne industrije u Hrvatskoj (CROSI). Ekspertna skupina okupljena oko Infodoma d.o.o., Zagreb, koju predvodi prof. dr. sc. Slavko Vidović, postavlja CROSI viziju na način: (i) Hrvatska je na karti svijeta visokopozicionirana i uspješna u razvoju pametnih industrija, koje su pokrenule i ubrzale industrijsku tranziciju te njenu ukupnu društvenu transformaciju i (ii) Svi sudionici transformacijskih procesa djeluju harmonično te kroz razvoj svjesnosti i izgradnju spremnosti, sinergijski i sinkronizirano, realiziraju svoje vizije razvoja – suglasno vlastitim misijama i zajedničkim vjerovanjima, vrijednostima i načelima. Pretpostavka za ostvarivost postavljene vizije jest da sve ključne poluge gospodarskog i društvenog razvoja sinkronizirano djeluju. Te poluge su: državna (javna) uprava; lokalna uprava (županije, gradovi i općine); gospodarstvo, što uključuje gospodarske asocijacije i gospodarske subjekte svih veličina i interesa; proaktivna akademska i istraživačka zajednica. Uz harmonizirani rad navedenih poluga bit će olakšano postići nacionalne interese i ciljeve te se uspješnije uključiti u progresivne EU i svjetske razvojne trenove. To će nedvojbeno olakšati i ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća i njihovu umreženost te razviti ekosustav suradnje radi podizanja produktivnosti i konkurentnosti određenog gospodarskog sektora, što uključuje razvoj i primjenu naprednih poslovnih modela te razvoj i primjenu naprednih (digitalnih) tehnologija, kao ključnih oslonaca pametnih industrija.
Najvažnije digitalne tehnologije koje se primjenjuju u pametnim industrijama su: računarstvo u oblaku (Cloud Computing), mobilne tehnologije (Mobile Technology), društvene mreže (Social Networks), velike baze podataka (Big data), internet stvari (Internet of Things), virtualna/proširena stvarnost (Virtual/Augmented Reality) i kibernetička sigurnost (Cyber Security). Uz njih idu tehnologije afirmirane u 4. industrijskoj revoluciji: umjetna inteligencija (Artificial Intelligence), robotika (Robotics), bespilotne letjelice (Drones), 3D ispis (3D Print), pohrana energije (Energy Storage), tehnologija blokovskih lanaca (BlockChain), autonomni sustavi (Autonomous Systems) i digitalni blizanci (Digital Twins).
U prezentaciji je, uz više naglasaka, posebno istaknuta vrijednost podataka kao digitalnih energenata za pametne industrije. Vrijednost podataka valorizira se kroz vrijednosni lanac i kroz sljedeće procese: prikupljanje podataka iz senzorike u tehnološkim postrojenjima i podataka s društvenih mreža (event driven podaci za jezera podataka, uz jedinstvenu ontologiju i rječnike podataka); smještanje podataka u jezera podataka u Cloud-u, za digitalne platforme; napredne analitike, zasnovane na umjetnoj inteligenciji, radi predviđanja budućnosti i predlaganja odluka za najvjerojatnije budućnosti (mapirane na repozitorij poslovnih procesa); automatizirano reagiranje na nepredviđene događaje pomoću alata Robotic Process Automation, radi postizanja izvršavanja akcija gotovo u stvarnom vremenu; Interoperabilno povezivanje i interakcija s drugim sustavima kroz infrastrukturu digitalnih servisa (Digital Services Infrastructure – DSI), kako bi se podaci o vrijednostima mapirali na sustave naplate te na pripadne službene elektroničke dokumente i e-račune.
Zaključno, istaknuto je u prezentaciji, nužna je agilnost u jačanju strateške razine suradnje između vlade, gospodarstva te akademske i istraživačke zajednice kako bi se čim prije trasirao put pametne industrije u Hrvatskoj što bismo mogli nazvati i pametnom reindustrijalizacijom.
U raspravi, nakon predavanja prof. Vidovića, dano je više konstatacija i izvedivih prijedloga za razvoj pametnih industrija i digitalne transformacije. Pametne industrije predstavljaju strateški okvir suradnje gospodarstva, vlade i akademske/istraživačke zajednice u svrhu postizanja industrijske tranzicije u 4. industrijskoj revoluciji, uz socijalnu transformaciju. Nacionalna politika treba prepoznati digitalizaciju jer ona nije pitanje izbora već vremena. Trebamo iskoristiti priliku koju Europska unija nudi kroz program Digitalna Europa. Moramo povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno primijenjeno istraživanje i razvoj tehnologija, gdje smo značajno ispod europskoga prosjeka, kako bismo bili konkurentniji i kako bismo se mogli integrirati u globalne vrijednosne lance. Takve važne i korjenite primjene imaju ontološki karakter koji zahtjeva pojedinačne i kolektivne preobrazbe. Nužno je izgraditi svijest da govorimo o jednoj sasvim novoj paradigmi i sveobuhvatnom alatu za konkurentnost, koji prodire u sve pore gospodarstva i društva. Razvoj i korištenje tehnologija te potreba tržišta postavili su digitalizaciju kao imperativ u većini poslova bez obzira na djelatnost. To znači da će utjecati i već značajno utječe na privlačenje investicija, nova zapošljavanja i rast konkurentnosti.
Promjene koje sa sobom donosi Industrija 4.0 ne povezuju se samo s proizvodnim procesom i praćenjem životnoga vijeka proizvoda uz pomoć digitalnih tehnologija. One direktno utječu i na promjenu poslovne paradigme te načina rada i kvalifikacija koje se traže od radnika. Radi se o rješenjima koja nisu samo prisutna u industrijskoj proizvodnji, nego se primjenjuju i u mnogim drugim sektorima kao što su zgradarstvo, energetika, logistika, transport…, a nužna su i u javnoj upravi. Po uzoru na Industriju 4.0 pojavljuje se i pojam Energetike 4.0 koji se najlakše može predočiti kroz tzv. četiri D – digitalizacija, dekarbonizacija, decentralizacija i demokratizacija. Tehnologije vezane uz pojam Industrija 4.0 kao što su Internet of Things, Machine Learning, Artificial Intelligence, Big Data danas su nezaobilazni pojmovi.
Donošenjem Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., Republika Hrvatska ima priliku razraditi i implementirati industrijsku tranziciju i socijalnu transformaciju kroz sektorske strategije, nacionalne planove, planove razvoja jedinica lokalne samouprave te kroz horizontalnu Strategiju pametne specijalizacije 2021.-2027.
Jednu od ključnih poluga zajedničkog djelovanja u pametnim industrijama čine i gospodarske asocijacije – strukovna udruženja, koje kroz digitalne ekosustave i javne repozitorije znanja trebaju realizirati prilike digitalnog doba. Primjerice, postoji veliki potencijal, kao i značajna uloga HGK u provođenju pametne industrije i digitalne transformacije u RH. Naime, HGK povezuje i umrežuje zainteresirane strane radi postizanja napretka te razvoja gospodarstva i društva općenito. Svi sudionici u pametnoj industriji harmonično djeluju, te kroz razvoj svjesnosti i izgradnju spremnosti, sinergijski i sinkronizirano, realiziraju svoje vizije razvoja. Primjer dobre prakse u Hrvatskoj, na tragu pametnih industrija i digitalne transformacije, jest HGK-ova uspješna implementacija projekta Digitalna komora, financiranog EU sredstvima. Tim projektom omogućena je kvalitetnija komunikacija Komore, kako s tvrtkama članicama, tako i interno.
Bitno je naglasiti da država mora pravovremeno uskladiti regulatorne okvire kako ne bi bilo prepreka u primjeni inovacija i novih tehnologija. Potreban je dugogodišnji plan za lokalnu samoupravu, ali i državu. Između ostaloga, pouzdana i besplatna infrastruktura je osnova razvoja pametne industrije.
Razvoj pametnih industrija proizlazi iz visokog stupnja digitalizacije gospodarstva te primjene novih tehnologija i procesa koji pozitivno utječu na društvo i gospodarstvo. Potrebna je suradanja javnog i privatnog sektora da bi se stvorile pametne industrije koje će biti temelj zdravog gospodarskog rasta. Pametne industrije mogu osigurati Hrvatskoj ubrzan i održiv razvoj.
U raspravi su također naglašeni ključni preduvjeti za učinkovite procese digitalne transformacije koji se postavljaju pred naše gospodarstvo i to su: shvatiti šta znači Industrija 4.0; koje su mogućnosti i opasnosti od digitalne revolucije za poduzeće; procijeniti razinu zrelosti za Industriju 4.0; revidirati strategije i poslovne modele; definirati ciljeve i prioritete Industrije 4.0 te izraditi detaljne planove koji se odnose na digitalnu transformaciju.
Također, istaknuto je, država treba biti glavni pokretač razvoja – generator rasta. Država treba biti integrator i diseminator vrijednosti, ali je iznimno važno da bude i stvarateljica vrijednosti. Država kao integrator i diseminator usmjerava se prema izgradnji pravila koja omogućuju preraspodjelu postojećih vrijednosti na razne sektore sve temeljeno na optimizacijama postojećih modela, znanja, načela i paradigma. Međutim, država kao stvarateljica vrijednosti mora imati jasnu i odvažnu viziju kao vodilju za izgradnju novih ekosustava – institucija i mehanizama – koji će strukturirano i meritokratski voditi prema ostvarenju te vizije. Takav se ekosustav treba temeljiti na: (i) ljudskom kapitalu; (ii) odgovarajućim organizacijama; (iii) ulagačima i kompanijama usredotočenima na primijenjena istraživanja i tržišni plasman proizvoda/usluga. Da bi se sustavnije krenulo u razvoj pametnih industrija i digitalnu transformaciju, naša bi država trebala na elementarnoj razini: poticati i osiguravati snažnu bazičnu infrastrukturu (Internet, kibernetička sigurnost, i dr.) kao pretpostavku za pametne industrije i digitalnu transformaciju; snažno se brinuti za procese stvaranja suvremenih kvalifikacija i prekvalifikacija radnika svih razina naobrazbe što uključuje osposobljavanje za nove vještine, posebno digitalne; olakšavati investicijske uvjete poduzećima, uvažavajući pozitivnu praksu u drugim europskim zemljama (barem jednak omjer usmjerenja EU sredstava prema gospodarstvu kao u razvijenim državama EU); poboljšati komunikaciju i olakšati suradnju među svim dionicima u procesu razvoja pametnih industrija i digitalne transformacije.
Iznimno važnu ulogu u razvoju pametnih industrija i digitalne transformacije ima akademska i istraživačka zajednica koja, kroz stvaranje esencijalnog ljudskog kapitala, konceptualno i apstraktno promišlja i gradi put prema pametnim industrijama i digitalnoj transformaciji te koja je sposoban novostvorena znanja usmjeravati na primjene. Zato akademska i istraživačka zajednica treba imati „pogled u budućnost“, a ne dominantno „baviti se sama sobom“.
Također je u raspravi naglašena važnost nacionalnih organizacija za primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija (Research and Technology Organisations, RTOs) koje su ključan čimbenik u funkcioniranju inovacijskog ekosustava nacionalnih gospodarstava. One predstavljaju svojevrsni interface između akademske/istraživačke zajednice i gospodarstva s važnom ulogom u provedbi strategije pametne specijalizacije (Smart Specialisation Strategy, S3). Takav oblik organizacija razvijen je i afirmiran u većini europskih (i svjetskih) zemalja prilagođenih potrebama nacionalnih gospodarstava. Kao takve, predstavljaju ključnu kariku u vrijednosnom lancu: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja/inovacije – proizvodnja i komercijalizacija. Zato je iznimno važno da S3 Hrvatske za razdoblje 2021.-2027. bude usmjerena na pametne industrije i digitalnu transformaciju. U tom kontekstu također je važna uloga Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT) kao jedinog hrvatskog RTO-a.
Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) i njeno Gospodarsko vijeće svojom će aktivnom ulogom poticati razne procese koji doprinose razvoju pametnih industrija i digitalne transformacije kroz povezivanje istraživačke i akademske zajednice, gospodarstva i javne uprave te promovirati primijenjeno istraživanje i razvoj tehnologija kao podloga za inovativne proizvode i usluge.
Prezentacija prof. dr. sc. Slavka Vidovića – RAZVOJ PAMETNIH INDUSTRIJA I DIGITALNA TRANSFORMACIJA GOSPODARSTVA
Predsjedatelj Gospodarskog vijeća HATZ-a
Prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić
