Hrvatska mora i može bolje, a ključ uspjeha i dostizanja ideala kružnog gospodarenja otpadom leži u edukaciji građana, kvalitetnoj infrastrukturi te kvalitetno postavljenim sustavom odvojenog prikupljanja otpada – jedan je od glavnih zaključaka konferencije Otpad 2021, održane 28.9.2021. u zagrebačkom hotelu Westin.
Konferencija je okupila više od 150 predstavnika komunalnih poduzeća, JLS, županija, konzultanata te predstavnika raznih institucija, udruga i organizacija. Svi oni sudjelovali su u velikoj raspravi o izazovima i problemima, ali i rješenjima i primjerima dobre prakse u sektoru gospodarenja otpadom. Skup je u ime Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, pozdravio glavni tajnik HATZ-a, prof. dr. sc. Vladimir Mrša.
Naime, EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, a želimo li postići zelene ciljeve i osigurati zdraviju, čišću i bolju budućnost, morat ćemo se znatno više potruditi i bolje organizirati cjelokupni sustav gospodarenja otpadom. Ograničeni resursi i klimatska pitanja traže prelazak s linearnog na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050. godine.
Hrvatska je još uvijek daleko od takvog modela, ali određeni napredak je ipak vidljiv. No, pred nama je i dalje puno posla, posebice u području podizanja kolektivne svijesti i edukacije stanovništva, odnosno promjena ustaljenih navika.
Načelnica Sektora za fondove EU u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić naglasila je kako Fond zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja ulaže velika financijska sredstva u pripremu projekata u sektoru gospodarenja otpadom. „Hrvatska ima velike i ambiciozne ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada i odlaganju. Do 2035. godine moramo imati 65% odvojenog prikupljanja i 10 posto odlaganja“, kazala je Feketić i nadodala kako će se Fond u narednom razdoblju fokusirati na projekte izgradnje infrastrukture koja će podupirati zacrtane ciljeve.
Kako riješiti problem zagrebačkog otpada?
Jedna od panel rasprava bavila se problemima s otpadom u Zagrebu. „Ja sam kritičar centara za gospodarenje otpadom, ali ne centara kao centara, već njihove tehnologije. Postojeća dva centra nisu najsretnije rješenje. Ipak, smatram da je jedan centar neophodan za Zagreb. Što se tiče energana – bez oporabe ostatka otpada nema rješenja. Možemo to riješiti kod kuće ili slati van. Ono što nije gorivo kod nas, gorivo je kod nekog drugog“, kazao je konzultant dr. sc. Viktor Simončič.
„Temelj dobrog sustava su kvalitetna edukacija građana, kvalitetno posložen sustav odvojenog prikupljanja i kvalitetna oporaba otpada. Zagreb u tim svim segmentima danas zaostaje. Edukacija nije dovoljno kvalitetna, nije dovoljno sustavna, nije dovoljno dobro posložena za sve uzraste, a problem je i cjenovni dio. Sukladno direktivama EU trebate poštovati načelo „plati koliko baciš“. Dakle, samo miješani otpad koji se baca bi se trebao plaćati i na taj bi se način motivirali građani da odvajaju otpad. To ne znači da će tako imati niže račune, nego da će imati niže račune od onih koji ne odvajaju otpad“, kazao je Marko Košak iz Zelene akcije.
Zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Renato Petek kazao je kako je svima u interesu riješiti problem otpada u metropoli. „Mi smo do sada dobili tek nekoliko informacija o otpadu od nove gradske uprave. Ja inzistiram i očekujem da se što prije komunicira s građanima koji je plan i što će se realizirati“. Nadodao je i kako bi odustajanje od bilo kojeg projekta koji je pokrenut od prethodne gradske vlasti moglo biti problem jer bi nas „vratilo nekoliko godina unazad“.
Dr. sc. Mirela Holy sa Sveučilišta VERN naglasila je kako se na zadnjim lokalnim izborima izbjegavalo govoriti o lokacijama otpadne infrastrukture. „To je vrlo neodgovoran pristup jer građani to moraju znati“, istaknula je Holy i nadodala da „ako želimo kružnu ekonomiju, infrastruktura mora biti takva da nam se ne dogodi ono što se događa trenutno sa ZOV-om“.
Centri za gospodarenje otpadom – dobar smjer ili promašena politika?
Glavna panel rasprava bavila se pitanjem centara za gospodarenje otpadom. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina osvrnuo se na probleme s kojima se susreću u njegovoj županiji od otvaranja Marišćine. „Mi nemamo zaokružen sustav. Imamo Marišćinu, ali nemamo energetsku upotrebu goriva iz otpada, nego se plaća odvoz u Austriju ili drugdje. Nemamo ni kompostane u gradovima i općinama gdje bi se odvajao biootpad. Osim toga, imamo velikih problema s neugodnim mirisima“, kazao je Komadina. „Rješenje je veća cijena da se natjeraju ljudi da što više odvajaju i da što manje otpada dolazi na Marišćinu. Po meni, cilj je da se Marišćina jednog dana ugasi“, kazao je Komadina i zaključio da ih je „država ostavila na cjedilu“, odnosno bez zaokruženog sustava.
„Ja sam kao Istrijan sretan da imamo Kaštijun. On ima nedostatke, ali to nije tehnologija koja se koristi, već ono što se ne poštuje – a to je količina dovezenog otpada u određeno vrijeme i njegov sastav“, kazao je zamjenik župana Istarske županije Tulio Demetlika.
Bivši ministar zaštite okoliša dr. sc. Slaven Dobrović kazao je kako CGO-i nisu dobro rješenje. „Proizvod nije dobar i glupo je inzistirati na lošem proizvodu. Nedostaje nam cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, koji uključuje kompostane i sortirnice. Ići na to da se građani ne muče i da se sve dostavlja u centar kao smeće ne vodi nigdje. Građani trebaju biti suradnici“, kazao je Dobrović.
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako u direktivi EU-a već 21 godinu stoji da je zabranjeno odlagati otpad na odlagališta i da centri nemaju alternativu. „Moramo primarno odvojiti 50 posto. 40 do 50 posto otpada mora ići na obradu. Kad to obradimo, ostaje dio koji ne možemo više iskoristiti. 20 do 30 posto mora ići na energetsku oporabu. To se zove cjeloviti sustav“, kazala je.
Ostale teme konferencije uključile su korištenje EU sredstava, nove digitalne tehnologije u gospodarenju otpadom, smanjenje otpada na odlagalištima, kao i probleme s kojima se susreću komunalci na potresom pogođenim područjima te specifične probleme komunalaca u turističkim regijama te druge aktualnosti u sektoru.
