Poštovane članice i članovi HATZ-a,
s velikom smo tugom primili vijest da je u petak, 18. lipnja 2021. godine, u 71. godini života preminuo član Uprave HATZ-a i redoviti član u Odjelu energijskih sustava Akademije, uvaženi prof. dr. sc. Slavko Krajcar.
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar dao je izniman doprinos razvoju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske kao i razvoju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U mnoštvu se isticao svojim ljudskim osobinama. Bio je vrhunski stručnjak koji je s velikom željom dijelio svoje znanje i rado pomagao kolegama. Za svoj rad i zasluge prof. dr. sc. Slavko Krajcar primio je niz znanstvenih i stručnih nagrada, priznanja i odlikovanja.
Ostat će nam u trajnom sjećanju kao cijenjeni znanstvenik, stručnjak i kolega.
Posljednji ispraćaj bit će u srijedu, 23. lipnja 2021. godine, u 12.40 sati u Velikoj dvorani na Krematoriju, a pokop u subotu, 26.6.2021. godine u 14:00 sati na Groblju Žminj (Općina Žminj u Istri).
U ime Uprave Akademije, i svoje osobno, izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima.
S poštovanjem,
Prof. dr. sc. Vladimir Andročec
Predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
Kratki životopis prof. dr. sc. Slavka Krajcara:
Dr. sc. Slavko Krajcar rođen je 14. siječnja 1951. godine u Krajcar Brijegu – općina Žminj. Osnovnu školu završio je u Sv. Petru u Šumi, a Srednju tehničku školu u Puli. Godine 1969. upisao je Elektrotehnički fakultet u Zagrebu koji je završio u jesen 1973. godine. Po završetku studija uposlio se u Zavodu za visoki napon i energetiku tada Elektrotehničkog fakulteta. Magistrirao je 1980. godine s temom “Oblikovanje razdjelnih mreža na temelju prognoze opterećenja kao slučajnog procesa” (mentor prof. dr. sc. Milan Šodan), a doktorirao 1988. godine s temom “Algoritmi za interaktivno optimalno planiranje razdjelnih mreža” (mentor prof. dr. sc. Milan Šodan). U znanstvenom i nastavnom radu sudjeluje od 1. siječnja 1974. godine, u početku kao asistent na grupi predmeta „Proizvodnja električne energije“. Godine 1990. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, godine 1992. reizabran u isto zvanje, godine 1997. izabran je u zvanje izvanrednog profesora, godine 2002. u zvanje redovitog profesora i godine 2007. u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju, sve na Zavodu za visoki napon i energetiku Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odnosno od 1995. godine Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva proveo je cijeli svoj radni vijek u trajanju od preko 46 godina.
Bio je mentorom za 86 diplomskih radova i 39 završnih radova, mentorirao je 10 pristupnika koji su stekli akademski stupanj doktora znanosti i 14 pristupnika pri izradi znanstvenih magistarskih radova.
Održavao je pozvana predavanja, davao intervjue i pisao kolumne na temu obrazovanja, posebice obrazovanja inženjera za 21. stoljeće.
Sudjelovao je na mnogim domaćim projektima u znanosti ili za potrebe gospodarstva te na međunarodnim znanstvenim i stručnim projektima. U popisu projekata samo nakon 2000. godine taj broj je preko pedeset od čega 36 kojima je on bio voditelj. Na to treba dodati još gotovo stotinjak znanstvenih i stručnih projekata od početka rada pa do 2000. godine. Bio je jedan od voditelja izrade Energetske strategije Hrvatske (koju je Sabor prihvatio 2010. godine) i Strategije energetske učinkovitosti (2008.), kao i provedbenih planova sve do donošenja novih strategija (2008. – 2020.).
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar bio je iznimno aktivan i izvan Fakulteta i Sveučilišta. Bio je redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i njezin član Uprave te predsjednik Hrvatskog društva za rasvjetu. Sudjelovao je u radu mnogih stručnih udruga (IEEE, CIGRE, CIRED, HDR itd.). Bio je čest sudionik okruglih stolova, radio i TV emisija, pisao je kolumne, moderirao okrugle stolove i skupove. Često je davao intervjue za medije.
Osim u struci bio je aktivan i u kulturi. Bio je u dva mandata predsjednik Čakavskog sabora, izdao je dvije zbirke svojih pjesama, ima objavljenih pjesama u časopisima i zbornicima i uredio je četiri knjige vezane za kulturu.
Godine 2002. dobio je od Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva zlatnu plaketu “Josip Lončar“ za dugogodišnji predani nastavni i znanstveno istraživački rad, te izuzetni doprinos svekolikom razvoju Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Izabran je za starijeg člana (Senior Member) IEEE 2004. godine. Dobio je posebno priznanje za obnovu i razvoj Sveučilišnog računskog centra (SRCE) u povodu 40. obljetnice osnivanja 2011. godine. 2014. godine dobio je priznanje HO CIRED za veliki stručni doprinos razvoju elektrodistribucijske djelatnosti (nagrada za životni opus), a 2018. godine priznanje HRO CIGRE za svekoliki doprinos elektroenergetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj (nagrada za životni opus). Nagradu “Nikola Tesla” Hrvatske sekcije IEEE za izniman doprinos znanosti, obrazovanju i struci u području elektrotehnike i računarstva te značajna ostvarenja u primjeni elektrotehnike i informacijske tehnologije dobio je 2020. godine.
