U organizaciji Hrvatskog društva za sustave CROSS, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Fakulteta strojarstva i brodogradnje održana je 09.11.2016. tribina
NOVE SPOZNAJE O ŽIVOTU I RADU FAUSTA VRANČIĆA
u Velikoj vijećnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb, Ivana Lučića 5.
Tribinu je otvorio pozdravnim govorom dekan FSB-a prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, istaknuvši značaj našeg velikana Fausta Vrančića, hrvatskog Leonarda.
Skup je pozdravio i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga prorektor Zagrebačkog sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, istaknuvši ulogu inovacija u razvoju gospodarstva i države. Naglasio je da je to jedan od posebno važnih zadataka sveučilišta i njenih sastavnica.
Radni dio tribini započeo je s predavanjem prof. dr. sc. Vladimira Andročeca, predsjednika HATZ-a s naslovom predavanja Značaj Fausta Vrančića za Hrvatsku i svijet. Predavač se osvrnuo na vrijeme u kojem je živio Faust Vrančić, njegov doprinos razvoju tehnike. Dao je kratki pregled najznačajnijih tehničkih izuma. Ukazao je na nedovoljno isticanje Fausta u Hrvatskoj i potrebu da se to promjeni.
Potom je predavanje održao prof. dr. sc. Gojko Nikolić, pisac knjige Život i izumi Fausta Vrančića. On se u svog izlaganju osvrnuo na tri teme, analizirajući svaku detaljno. Prva je bila vezana za tiskanje knjige Machine novae, vrijeme kada je ona tiskana, zašto ne postoji ime izdavača i godina izdavanja, kvaliteta bakroreza i zašto postoje slikarski kavlitetne i nekvalitene grafike.
Druga tema u fokusu predavača bila je istraživanje porijekla ideja za pronalaske koje je razrađivao Faust. Prikazana su rješenja drugih autora i dopune ili poboljšanja koja je napravio Faust. Prikazani su pojedini tehnički detalji konstrukcija koji ukazuju na tehničko znanje Fausta i njegovo ispravno promišljanje. Predavač je ukazao na mogućnost da su Privilegije koje je tražio Faust od vladara, pokušaj zaštite od krađe tehničkih rješenja koja je razradio.
Treća tema je bila padobran Homo volans, najznačajniji i najosporovaniji izum Fausta Vrančića. Ukazano je da nije Leonardo nacrtao skicu prvog padobrana, već Martini, prikazana je usporedba Faustovog padobrana s suvremenim rješenjima padobrana, ukazujući istovjetna tehnička rješenja. Analizirana je i tvrdnja o skoku Fausta s njegovim padobranom. Pokazano je da J.Wilkins nije u svojoj knjizi naveo da je Faust skočio s padobranom niti ga je igdje spomenuo. Wilkins se bavio letenjem s umjetno izrađenim krilima poput Dedala i Ikara.
Na kraju su prikazana današnja rješenja objekata, uređaja ili dijelova koji vuku porijeklo od ideja koje je u knjizi Machinae novae razradio i osmislio Faust Vrančić.
