12. savjetovanje o kartografiji i geoinformacijama
uz obilježavanje Svjetskoga dana GIS-a
Zagreb, 16–18. studenoga 2016.
Hrvatsko kartografsko društvo i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali su 12. savjetovanje o kartografiji i geoinformacijama uz obilježavanje Svjetskoga dana GIS-a u Zagrebu od 16. do 18. studenoga 2016. Organizirajući to savjetovanje u Međunarodnoj godini karata (International Map Year – IMY), željeli smo dati doprinos razvoju geoinformatike, kartografije, geografije i srodnih područja s posebnom naglaskom na primjene GIS-a. Široki raspon tema dao je zanimljiva predavanja i suvremeni pristup problematici.
Pokrovitelji savjetovanja bili su Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA), Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (Croatian Academy of Engineering – HATZ), Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Zadru. Savjetovanju je prisustvovalo 70 sudionika, a trajalo je tri dana. Savjetovanje je svečano otvorila rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.
Prvoga dana savjetovanja održana su predavanja u velikoj dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Pozvani predavač bio je Prof. Dr. Joep Crompvoets s KU Leuven, a njegova tema bila je Upravljanje za Pametni Svijet (Governance for a Smart World). Ostale teme bile su georaznolikost i geobaština, GIS u obrazovanju na sveučilištima i u srednjim školama, kartiranje vegetacije, šumski ekosustavi, geomorfološka istraživanja za potrebe proglašenja, proširenja i upravljanja zaštićenim područjima, razvoj speleoloških prostornih baza, prikazivanje migracija na tematskim kartama, i dr.
Drugi dan savjetovanja započeo je predavanjima u vijećnici Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s još nekoliko tema o raznim primjenama GIS-a. Nakon toga održan je Okrugli stol kako bi se na vrijeme započelo s planiranjem obilježavanja ovih obljetnica:
- 250 godina od objavljivanja rezultata izmjere Bečkoga meridijana (Brno–Varaždin)
- 230 godina od smrti Ruđera Boškovića
- 200 godina od Patenta o stabilnom katastru i početku katastarske izmjere Istre
- 170 godina od početka i 140 godina od završetka katastarske izmjere Hrvatske i Slavonije (1847–1877)
- 80 godina od osnutka Astronomskog paviljona u Maksimiru
- 65 godina Hrvatskoga geodetskog društva
- 55 godina samostalnog Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Nakon stanke za ručak posjetili smo Hrvatski državni arhiv u kojem se čuva bogata zbirka karata s također bogatim katastarskim materijalom Državne geodetske uprave. Na kraju dana Open Source Geospatial Lab (OSGL) Geodetskog fakulteta, Hrvatsko kartografsko društvo i IT-sekcija Studentskoga zbora Geodetskog fakulteta organizirali su radionicu OsmGeoWeek na kojoj su sudionici učili i zajedno radili kartirajući u OpenStreetMapu za humanitarne svrhe.
Posljednjega dana savjetovanja Studenska planinarska sekcija Geodetskog fakulteta organizirala je stručni obilazak Samoborskoga gorja. U Rudama blizu Samobora posjetili smo rudnik sv. Barbare. Ne zna se točno kad se počelo kopati u rudniku u Rudama. Međutim, izvjesni podaci i ostaci starih i uskih prolaza izgrađeni bez upotrebe eksploziva vode na zaključak da je to bilo u srednjem vijeku ili možda čak u doba Rimljana. Prema najstarijim dostupnim podacima, bakrena ruda vadila se još 1210., a tada se selo rude zvalo Rovi. Prema prvim pouzdanim podacima iz 16. stoljeća u to je doba vlasnik rudnika bio Leonard Gruber koji je prodavao bakar. Rudnik je mijenjao vlasnike, uglavnom zbog financijskih kriza. Gotovo sva ruda vađena je na području jame Vlašić-Kokel, a samo mali dio na drugim lokacijama kao što je površinski kop Classenbruch, gdje je prije 2. svjetskoga rata vađen hematit za potrebe željezare u Sisku. Osim iskorištavanja nalazišta željeza i bakra, vađen je također gips, no to je prestalo, bez obzira na značajnu količinu, jer je postotak anhidrita bio prevelik (oko 15%).
Nakon posjeta rudniku sv. Barbare u Rudama uputili smo se na vrh Oštrc (752 m), gdje smo se fotografirali za uspomenu i uživali u pogledu na okolne planine. U planinarskom domu Veliki Dol čekao nas je ručak, gdje nam je ljubazna gospođa ponudila gulaš s njokima i salatu od zelja te savijaču od jabuka za desert. Zadovoljni vratili smo se u Zagreb u poslijepodnevnim satima.
Program savjetovanja sa sažetcima objavljen je i tiskan (ISBN 978-953-95815-5-6). Dostupan je također uz velik broj fotografija na web-stranici Hrvatskoga kartografskog društva www.kartografija.hr
Sljedeće, 13. savjetovanje o geoinformacijama i kartografiji održat će se u rujnu 2017. u Selcu kraj Crikvenice.
Miljenko Lapaine
Galerija fotografija
