Poštovani,

pozivamo Vas na okrugli stol s panelom pod nazivom „U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan?“
Okrugli stol će se održati u ponedjeljak, 25.5.2026. u Sivoj Vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Unska 3, Zagreb, s početkom u 14:00 sati.

Organizatori okruglog stola su Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a i ICENT-Inovacijski centar Nikole Tesle.

PREDAVAČI

• Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora,
  Europski zeleni plani konkurentnost hrvatskog agri-food sektora: održivost proizvodnje hrane, razvoj ruralnih područja i otpornost hrvatske poljoprivrede;
• Igor Rešetar, OPG RESETAR, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK,
  Poljoprivreda između održivosti, konkurentnosti i sigurnosti proizvodnje hrane;
• Dino Gelemanović, OPG GELEMANOVIĆ i direktor tvrtke POLJO-DAVOR d.o.o.,
  Prema održivoj i konkurentnoj hrvatskoj poljoprivredi: iskustva i preporuke iz prakse;
• Prof. dr. sc, Aleksandar Mesić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
  Obrazovanje, znanje i inovacije za zelenu tranziciju hrvatske poljoprivrede: uloga Agronomskog fakulteta u razvoju održivog i konkurentnog agri-food sektora;
• Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva, koordinator i istraživač na više nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata,
  Pametna, inovativna i održiva poljoprivreda – iskustva u provedbi projekata digitalizacije poljoprivrede;
• Prof. dr. sc. Hrvoje Džapo, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva,koordinator projekta EDIH CROBOHUB++,
  Digitalne tehnologije kao instrument implementacije Europskog zelenog plana: uloga EDIH mreža.

Voditelj i moderator prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić

Kratke biografije i sažeci izlaganja na okruglom stolu „U kojoj je mjeri provediv Europski zeleni plan?“ koji će se održati 25. svibnja 2026. godine na FER-u

Marijana Petir hrvatska je političarka, rođena 4. listopada 1975. godine u Kutini. Diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje profesorice biologije te je položila razliku predmeta za smjer diplomirani inženjer ekologije. Diplomirala je i teologiju na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završila i specijalistički poslijediplomski studij Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje. U Hrvatski sabor prvi je put izabrana 2002. godine, a zastupničku dužnost obnašala je u mandatima 2002.–2003., 2008.–2011. i 2020.–2024. godine. Na parlamentarnim izborima 2024. godine ponovno je izabrana u Hrvatski sabor u kojem od 2020. godine obnaša dužnost predsjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Na dužnosti hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu od 2014. do 2019. godine posebno se istaknula radom u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj. Bila je izvjestiteljica Europskog parlamenta za žene i njihovu ulogu u ruralnom prostoru. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističe „MEP Award” („EU Oscar”) za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo koju dodjeljuje The Parliament Magazine. U političkom i javnom radu zalaže se za razvoj ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za zaštitu tradicionalnih, kršćanskih i općeljudskih vrijednosti. Dobrovoljna je vatrogaskinja, u slobodno vrijeme bavi se planinarenjem te je u 29 dana propješačila 900 kilometara dug Camino u Španjolskoj (Put sv. Jakova).

Naslov izlaganja: Europski zeleni plan i konkurentnost hrvatskog agri-food sektora: održivost proizvodnje hrane, razvoj ruralnih područja i otpornost hrvatske poljoprivrede

 Sažetak: Europski zeleni plan pred hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor stavlja ambiciozne ciljeve koji otvaraju pitanje njegove provedivosti, konkurentnosti i utjecaja na proizvodnju hrane. Održiva poljoprivreda ne može se temeljiti na administrativnim zahtjevima neusklađenima sa stanjem na terenu, niti na pravilima koja europske proizvođače stavljaju u neravnopravan položaj prema proizvođačima iz trećih zemalja. Pri određivanju „zelenih ambicija“ potrebno je uvažiti da hrvatski poljoprivrednici već sada koriste znatno manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka EU-a, pa jednake obveze za sve mogu ugroziti produktivnost i konkurentnost. Zelena tranzicija zato mora biti provediva, financijski poduprta i povezana s ulaganjima u znanje, tehnologije, infrastrukturu i preradu. Hrvatska ima prirodne predispozicije biti zemlja kvalitetne hrane, ali mora promijeniti model u kojem prečesto izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode. Zato je važno jačati preradbene kapacitete, samodostatnost i otpornost proizvodnje. Budući da bez poljoprivrednika i života na selu nema stabilne proizvodnje hrane, razvoj ruralnog prostora ostaje sastavni dio te otpornosti. Prehrambenu sigurnost stoga treba sagledavati kao sastavni dio nacionalne sigurnosti.

Igor Rešetar hrvatski je poljoprivrednik i poduzetnik iz Kuršanca u Međimurskoj županiji, poznat kao vlasnik i nositelj OPG-a Rešetar te dugogodišnji predstavnik proizvođača mlijeka u Hrvatskoj. Njegovo gospodarstvo usmjereno je na stočarsku proizvodnju, osobito uzgoj mliječnih krava te proizvodnju mlijeka, mesa, žitarica i uljarica. Po struci je poljoprivredni tehničar biljne proizvodnje, a u poljoprivredi djeluje više od 25 godina. Uz rad na vlastitom gospodarstvu, Rešetar je aktivan u radu strukovnih organizacija i poljoprivrednih udruga više od sedamnaest godina. Predsjednik je Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore te jedan od najistaknutijih zagovornika očuvanja domaće proizvodnje mlijeka i jačanja prehrambene samodostatnosti Hrvatske. U javnim nastupima često upozorava na strukturne probleme hrvatskog mljekarstva, pad broja proizvođača i rast uvoza hrane, ističući potrebu za snažnijom potporom domaćim farmerima i učinkovitijim povezivanjem proizvođača. Na svojoj farmi među prvima u Međimurju uvodi obnovljive izvore energije i solarne sustave za potrebe proizvodnje, promičući održivu i tehnološki modernu poljoprivredu. Njegov rad prepoznat je kao primjer povezivanja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje s modernim pristupima energetske učinkovitosti i ruralnog razvoja.

Naslov izlaganja: Poljoprivreda između održivosti, konkurentnosti i sigurnosti proizvodnje hrane

Sažetak: Europski zeleni plan postavlja visoke i dugoročno važne ciljeve vezane uz klimatsku neutralnost, održivo korištenje resursa i očuvanje okoliša. Međutim, pitanje koje si danas postavlja velik broj poljoprivrednika glasi: može li se istodobno očuvati konkurentna i ekonomski održiva proizvodnja hrane. Iz perspektive hrvatskog poljoprivrednika odgovor nije jednostavan. Poljoprivreda se danas nalazi pod snažnim pritiskom klimatskih promjena, rasta cijena energije, stočne hrane i repromaterijala, ali i pod pritiskom globalne tržišne konkurencije i sve zahtjevnije regulative. Iskustvo OPG-a Rešetar pokazuje da zelena tranzicija može imati smisla kada se povezuje s tehnološkim unapređenjem proizvodnje, energetskom učinkovitošću i modernizacijom gospodarstva. Uvođenje obnovljivih izvora energije, preciznije upravljanje proizvodnjom i digitalna rješenja mogu pomoći poljoprivrednicima da smanje troškove i učinkovitije koriste resurse. No, održivost mora imati i ekonomsku logiku. Ako proizvodnja postane preskupa ili administrativno preopterećena, postoji opasnost daljnjeg gašenja domaćih farmi i povećanja ovisnosti o uvozu hrane. Zato je važno pronaći ravnotežu između klimatskih ciljeva i realnih mogućnosti proizvođača hrane. Hrvatska i Europa trebaju poljoprivredu koja će biti ekološki odgovorna, ali istodobno dovoljno snažna da osigura sigurnost opskrbe hranom, razvoj ruralnog prostora i dugoročnu otpornost domaće proizvodnje.

Dino Gelemanović hrvatski je poljoprivrednik i poduzetnik iz Davora u Brodsko-posavskoj županiji, direktor tvrtke POLJO-DAVOR d.o.o. i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje djeluje više od trideset godina. Po struci je doktor veterinarske medicine, a nakon završetka Veterinarskog fakulteta 2018. godine vraća se u Slavoniju te preuzima aktivnu ulogu u razvoju obiteljskog gospodarstva. Njegov profesionalni rad primarno je usmjeren na stočarski sektor, posebno na uzgoj goveda u sustavu krava-tele, tov junadi te proizvodnju junećeg mesa, uz dodatne djelatnosti u svinjogojstvu, ovčarstvu i uzgoju hrvatskog hladnokrvnjaka. POLJO-DAVOR d.o.o. danas razvija model integrirane proizvodnje „od polja do stola“, koji povezuje ratarstvo, stočarstvo, tov junadi, vlastitu mini klaonicu i izravnu distribuciju mesa krajnjim kupcima. U javnim nastupima Gelemanović naglašava potrebu modernizacije hrvatskog stočarstva, jačanja domaće proizvodnje mesa i stvaranja stabilnijih tržišnih uvjeta za poljoprivrednike. Posebno upozorava na problem nestabilnosti cijena žive stoke, rast troškova proizvodnje i administrativna opterećenja sektora, ističući kako hrvatska poljoprivreda mora stvarati veću dodanu vrijednost kroz preradu, lokalne lance opskrbe i tehnološko unapređenje proizvodnje. Aktivno sudjeluje i u radu Hrvatske poljoprivredne komore kao predstavnik mlađe generacije hrvatskih poljoprivrednika.

Naslov izlaganja: Prema održivoj i konkurentnoj hrvatskoj poljoprivredi: iskustva i preporuke iz prakse

Sažetak: Europski zeleni plan postavlja ambiciozne klimatske i okolišne ciljeve, ali se istodobno postavlja pitanje kako očuvati konkurentnost i ekonomsku održivost domaće poljoprivredne proizvodnje. To posebno dolazi do izražaja u stočarskom sektoru, koji je danas izložen snažnim tržišnim pritiscima, rastu troškova energije i stočne hrane, regulatornim zahtjevima te nestabilnosti otkupnih cijena. Iskustvo iz praktične proizvodnje pokazuje da bez ekonomski održivog modela nema ni dugoročne održivosti poljoprivrede. Izlaganje će prikazati iskustva integrirane proizvodnje „od polja do stola“, koja povezuje ratarstvo, stočarstvo, tov junadi i finalizaciju proizvoda kroz vlastitu preradu mesa. Poseban naglasak bit će stavljen na potrebu stvaranja dodane vrijednosti unutar domaće proizvodnje, digitalizaciju i tehnološko unapređenje gospodarstava te važnost lokalnih lanaca opskrbe hranom. Također će se otvoriti pitanje kako administrativno rasteretiti sektor i omogućiti poljoprivrednicima sigurnije investicijsko planiranje u uvjetima zelene tranzicije. Cilj izlaganja je ukazati na potrebu uravnoteženog pristupa koji povezuje održivost, sigurnost hrane i konkurentnost hrvatskog agri-food sektora, uz snažnije oslanjanje na domaću proizvodnju i razvoj ruralnog prostora.

Prof. dr. sc. Aleksandar Mešić dekan je Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor na Odsjeku za fitomedicinu pri Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Diplomirao je 1997. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Zaštita bilja, gdje je i doktorirao 2006. godine iz područja poljoprivrede. Dodatno se stručno usavršavao u području agrobiznisa i upravljanja poljoprivrednim sustavima. Na Agronomskom fakultetu zaposlen je od 1998. godine, a tijekom znanstveno-nastavne karijere sudjelovao je u izvođenju većeg broja kolegija iz područja fitomedicine, fitofarmacije, zaštite bilja, aplikacije pesticida i upravljanja štetnicima. Autor je i koautor brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja zaštite bilja, sigurnosti hrane i održive poljoprivredne proizvodnje. U svom stručnom i javnom djelovanju naglašava važnost modernizacije hrvatske poljoprivrede kroz povezivanje znanosti, obrazovanja, novih tehnologija i održivog upravljanja prirodnim resursima. Posebno ističe kako su sigurnost hrane, konkurentnost domaće proizvodnje i tehnološka transformacija poljoprivrede ključni elementi buduće strateške autonomije Hrvatske i Europe. Kao dekan Agronomskog fakulteta zalaže se za snažnije povezivanje akademske zajednice, poljoprivrednog sektora i gospodarstva te za razvoj obrazovanja koje može odgovoriti na izazove klimatskih promjena, digitalizacije i zelene tranzicije agri-food sektora.

Naslov izlaganja: Obrazovanje, znanje i inovacije za zelenu tranziciju hrvatske poljoprivrede – uloga Agronomskog fakulteta u razvoju održivog i konkurentnog agri-food sektora

Sažetak: Europski zeleni plan postavlja pred europsku poljoprivredu složen izazov: kako istodobno ostvariti klimatske ciljeve, očuvati konkurentnost proizvodnje i osigurati dugoročnu sigurnost hrane. U takvim okolnostima uloga znanosti, visokog obrazovanja i istraživačkih institucija postaje važnija nego ikada prije. Održiva i tehnološki moderna poljoprivreda više se ne može razvijati bez snažnog oslanjanja na znanje, inovacije, digitalizaciju i interdisciplinarni pristup upravljanju prirodnim resursima. Izlaganje će istaknuti ulogu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao vodeće nacionalne institucije u obrazovanju stručnjaka, razvoju znanstvenih istraživanja i prijenosu znanja prema poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Poseban naglasak bit će stavljen na potrebu razvoja novih kompetencija u područjima precizne poljoprivrede, digitalnih tehnologija, održive proizvodnje hrane, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama. Također će se otvoriti pitanje kako kroz suradnju akademske zajednice, gospodarstva i institucija stvoriti otporniji i konkurentniji hrvatski agri-food sektor. Cilj izlaganja je pokazati da zelena tranzicija neće biti uspješna bez ulaganja u ljude, znanje i istraživanje te da upravo Agronomski fakultet može imati jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućeg razvoja hrvatske agronomije i prehrambene sigurnosti države.

Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan redoviti je profesor u trajnom izboru i voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) pri Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), gdje izvodi više kolegija iz područja robotike i automatizacije. Mentorirao je više od 350 diplomskih i završnih radova te 13 doktorskih disertacija. U razdoblju 2022.–2024. obnašao je dužnost prodekana za znanost i inovacije na FER-u. Njegovi istraživački interesi uključuju autonomne sustave, zračnu robotiku, višeagentske sustave, inteligentne sustave upravljanja i bio-inspirirane sustave. Suautor je četiriju knjiga i objavio je više od 300 znanstvenih radova. Bio je voditelj i istraživač na više od 30 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih projekata. Kao istraživač sudjelovao je u četiri EU FP7 projekta, devet H2020 projekata, četiri projekta EU strukturnih fondova i dva HRZZ projekta. Trenutno koordinira InterReg projekt “SATECON”, HRZZ projekt „MetaMorpher“ i IRI S3 projekt “DRAGON”. Također, trenutno sudjeluje u tri projekta financiranih iz EU strukturnih fondova. Obnašao je dužnost urednika časopisa i bio je član programskih odbora i pridruženi urednik vodećih konferencija iz područja upravljanja i robotike, a obnašao je i funkcije programskog predsjedatelja niza konferencija. Akademsku godinu 1996./1997. proveo je kao Fulbright stipendist na Automation and Robotics Research Institute pri The University of Texas at Arlington pod mentorstvom prof. Franka Lewisa. Dobitnik je brojnih prestižnih priznanja i nagrada. 

Naslov izlaganja: Pametna, inovativna i održiva poljoprivreda – iskustva u provedbi projekata digitalizacije u poljoprivredi

Sažetak: Strateška važnost proizvodnje dostatnih količina lokalno proizvedene, a posebno zdrave hrane, sama je po sebi očita i ne zahtijeva dodatno obrazloženje. Ova potreba postaje još izraženija u uvjetima narušenih geopolitičkih i sigurnosnih okolnosti u okolnim regijama, dodatno pojačanih rizicima kontinuiranih poremećaja globalnih opskrbnih lanaca (kao što je bio slučaj tijekom nedavnih pandemija te recentnih ratnih sukoba u svijetu). Pametna poljoprivreda još uvijek nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj, osobito među malim poljoprivrednim proizvođačima. Zajednička karakteristika poljoprivrednika jest usmjerenost na „tradicionalne“ i često ekonomski manje održive metode proizvodnje i uzgoja, što rezultira sporim prihvaćanjem novih kultura i tehnologija. Dodatno, nedostatak jasno definiranih ciljeva u poljoprivredi općenito, a osobito ciljeva koji bi vodili većem prihvaćanju pametne poljoprivrede, kao i nepostojanje infrastrukture za širenje znanja i izgradnju povjerenja u primjenu rješenja pametne poljoprivrede, osnovna je značajka hrvatske politike u zadnjim desetljećima. Kako bi nacionalna poljoprivredna proizvodnja postala konkurentna, potrebno je usmjeriti se na kvalitetu i dodanu vrijednost te povećanje produktivnosti, što je moguće ostvariti samo jasnom nacionalnom politikom i primjenom rješenja koja nude nove tehnologije. U prezentaciji će se ukratko predstaviti nove digitalne transformativne tehnologije, temeljene na iskustvima iz provedbe niza istraživačko-razvojnih projekata.

Prof. dr. sc. Hrvoje Džapo redoviti je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Područja njegova istraživačkog, nastavnog i stručnog interesa obuhvaćaju senzorske tehnologije, ugradbene računalne sustave, obradu signala, biomedicinsko inženjerstvo, upravljanje inovacijama te transfer znanja i tehnologije. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata i suradnji s industrijom u ulozi istraživača i voditelja projekta. Trenutno je koordinator projekta EDIH CROBOHUB++ (Jačanje hrvatske industrije i društva – Europski digitalni inovacijski centar). Bio je osnivač i voditelj FER-ovog Centra karijera od 2015. do 2022. godine, u okviru kojega je sudjelovao u pokretanju programa studentskog i akademskog poduzetništva (SPOCK) koji je prerastao 2022. godine u ICENT-ov deep-tech venture builder – Nuqleus. Član je organizacija IEEE, IFMBE i CROBEMPS, a dužnost predsjednika Ogranka IEEE Instrumentation and Measurement Society pri IEEE Hrvatskoj sekciji obnašao je od 2009. do 2013. Godine 2019. dobio je nagradu IEEE Croatia Section Outstanding Educator Award Hrvatske sekcije IEEE za izniman doprinos inženjerskom obrazovanju kroz povezivanje akademskog sektora i industrije u područjima studentskih praksi, razvoja karijera i promicanja studentskih poduzetničkih aktivnosti. Član suradnik je Hrvatske akademije tehnički znanosti (HATZ) od 2025. godine.

Naslov izlaganja: Digitalne tehnologije kao instrument implementacije Europskog zelenog plana: uloga EDIH mreže

Sažetak: Europski zeleni plan postavlja ambiciozne ciljeve održive transformacije gospodarstva, no njegova provedivost ovisi o dostupnosti konkretnih instrumenata koji regulatorne zahtjeve pretvaraju u operativna rješenja. Digitalne tehnologije predstavljaju važnu polugu koja zelenu tranziciju može učiniti mjerljivom i ekonomski održivom, posebice u poljoprivrednom sektoru gdje precizna poljoprivreda, senzorski sustavi, robotika i napredna analitika podataka otvaraju mogućnost ispunjavanja tih zahtjeva. Europska mreža digitalnih inovacijskih hubova (EDIH) odnedavni je instrument europske politike koji može pomoći premostiti jaz između regulatornih obveza i njihove praktične provedbe pružanjem stručnog znanja o digitalnim tehnologijama, koje poduzetnicima u poljoprivredi često nedostaju. To uključuje podršku u odabiru i implementaciji odgovarajućih tehnoloških rješenja te edukaciju o načinima ulaganja koji osiguravaju ne samo regulatornu usklađenost, već i dugoročnu profitabilnost i konkurentnost. Pilot faza projekta EDIH CROBOHUB++ pokazala je da je izgradnja takvog ekosustava potpore izvediva, a uspostavljeni temelji upućuju na to da EDIH mreža i digitalni inovacijski hubovi (DIH) mogu imati smislenu i konkretnu ulogu u digitalnoj transformaciji poljoprivrede kao važnom čimbeniku praktične implementacije Europskog zelenog plana.